Poslednjih godina se sve češće susrećemo sa terminom bindžovanje (eng. binge).
Ovaj termin se odnosi na preterano unošenje – hrane, pića ili preterano gledanje filmova i serija. Međutim u poslednje vreme, ovaj termin obuhvata sve više stvari u kojima se može preterivati, npr. šoping, igrice itd.
(Photo by Isabella Mendes from Pexels)
Previše bilo čega je loše za zdravlje
Ova navika dolazi iz potrebe za uživanjem, međutim, preterivanje u njoj može dovesti do brojnih fizičkih i mentalnih posledica.
Prekomerna konzumacija bilo čega od navedenog može biti u vezi sa faktorima nasleđa, psihološkim stanjem, kulturološkim pritiskom itd. Studije pokazuju da neke važne karakteristike mogu biti zajedničke, uključujući osobine ličnosti i emocionalne karakteristike kao što su neuroticizam i impulsivnost.
Otkako je pandemija COVID-19 zavladala i primorala većinu stanovnika naše planete da se sklone u svoje domove, ovaj zanimljiv trend —bindžovanje serija, filmova, igrica, hrane, alkohola – je doživeo svoj pik. Ljudi širom sveta, i dalje, ili slave ili žale za tim vremenom koje su provodili kod kuće i efektima koje je to imalo na njihovu organizaciju slobodnih aktivnosti.
(Photo by Maksim Goncharenok from Pexels)
Zašto je bindžovanje postalo trend
Evo par odgovora šta se to desilo, pa smo svi na trenutak pali od produktivnog i fokusiranog karijeriste do kralja kauča sa kokicama u rukama:
- Dostupnost je ključna—primećeno je da se bindžovanje značajno povećalo tokom pandemije, verovatno kao posledica dostupnosti stvari koje se mogu prekomerno konzumirati. Putem medija bili smo okruženi listama serija, filmova, emisija za strimovanje tokom karantina, novine su davale besplatna dnevna ažuriranja, kupovina se odvijala online, a rad od kuće značio je neograničen pristup kompletnom sadržaju našeg frižidera (od hrane do pića). Ove vrste spoljnih faktora podstakle su potrošnju čak i ako nismo žudeli za unosom.
- Bindžovanje može imati funkciju emocionalne regulacije—umesto tradicionalnih kliničkih tretmana, ljudi se lakše okreću dostupnim kućnim eliksirima kako bi olakšali svoje nevolje. Čašica žestokog pića, neka TV sapunica ili kesica slatkiša može pružiti umirujući efekat u suočavanju sa intenzivnim emocijama, nudeći nam distrakciju.
- U vremenima krize, motivacije se menjaju—kada nastupi stresna životna situacija, veća je verovatnoća da ćemo izabrati ono što nam je poznato, uštrb istraživanja novog. Ova motivaciona promena — od ciljeva orijentisanih na budućnost ka trenutnim potrebama — može negativno uticati na naše planove ishrane ili organizacione planove, koje ćemo tada radije zameniti za mirnu noć na kauču ili novu sezonu serije sa kutijom punom grickalica.
(Photo by Jeshootscom from Pexels)
Bindžovanje serija i filmova
Iako je moguće da su neki ljudi preterivali i ranije u gledanuju filmova i serija, prekomerno gledanje je relativno nov fenomen. Bindžovanje serija je definisano empirijskim studijama kao gledanje između dve i šest epizoda istog televizijskog programa u jednom danu. Ono obuhvata preterano uživanje u programima koji sadrže više od jedne epizode i koji se gledaju u kratkom vremenskom periodu. Ovi programi se mogu strimovati na lični zahtev na različite elektronske uređaje. Popularni servisi za strimovanje uključuju Netflix, Amazon Prime, Hulu i YouTube. Hulu i Netflix su najpopularniji mediji za binžovanje serija, sa 70% pretplatnika na Hulu i 80% pretplatnika Netflix-a, koji priznaju da su gledali najmanje tri epizode u jednom danu (“Binging Is the New Viewing,” 2013).
Ovaj fenomen zastuljen je u svim starosnim grupama i polovima.
Bindžovanje serija može biti planirana ili neplanirana aktivnost, a istraživači su opisali razliku između ova dva tipa. Sa jedne strane su oni koji planiraju vreme za gledanje ili koriste bindžovanje kao nagradu, dok su sa druge strane oni koji počnu da gledaju program i posle par sati shvate da su se zaneli u toj aktivnosti. Istraživači ukazuju da binžovanje serija kao nenamerna aktivnost predstavlja za ove osobe način da pobegnu od stvarnosti; shodno tome, veća je verovatnoća da će oni imati više negativnih ishoda.
Platforme za striming medija doprinose impulsivnoj prirodi nekih posmatrača tako što automatski puštaju sledeći program u seriji bez ikakvog napora od strane gledaoca. Nije primećeno da bindžovanje serija ima neposredne zdravstvene posledice; međutim, bindžovanje može lako da preraste u zavisnost od ponašanja koja deli zajedničke karakteristike sa drugim zavisnostima, kao što su zavisnost od kockanja i psihoaktivnih supstanci.
(Photo by Jeshootscom on Pexels)
Rezultati dve studije, koje su se posebno fokusirale na studente, otkrile su da su učesnici nesvesni realnog vremena koje provedu u bindžovanju serija, kao i negativnih posledica ovakvog ponašanja. Ova nesvesnost je u suprotnosti sa osnovnim principima teorije upotrebe i zadovoljstva, koja sugeriše da se posmatrač aktivno uključuje u gledanje i da ima moć i kontrolu nad svojim gledanjem i ponašanjem povezanim sa gledanjem.
Bindžovanje hranom
Prejedanje, emocionalno prejedanje i poremećaj kompulzivnog prejedanja su termini koji se koriste za opisivanje ponašanja povezanih sa konzumiranjem veće količine hrane. Prejedanje i emocionalno prejedanje nisu sami po sebi problematični; zavisi od toga kako pojedinac percipira svoje ponašanje povezano sa jelom. Svakako, razumevanje nijansi između ova tri pojma može pomoći da se razume šta oni zapravo označavaju i da se odluči da li da se uradi nešto u vezi sa njima. Osećaj uznemirenosti u vezi sa svojim navikama u ishrani dobar je pokazatelj da vredi pozabaviti se njima, obično kroz terapiju.
Prejedanje
Od ova tri pojma, prejedanje je daleko najopštije. To je krovni termin koji obuhvata širok spektar ponašanja i nema standardizovanu definiciju o tome šta tačno obuhvata. Dovoljno je reći da je prejedanje neverovatno subjektivno.
(Photo by Karolina Grabowska from Pexels)
Prejedanje bi se moglo definisati po količini konzumirane hrane; međutim, u zavisnosti od nutritivnih potreba pojedinca, ono što predstavlja „prejedanje“ za jednog pojedinca u određenoj situaciji, možda neće, u stvari, biti odraz prejedanja za drugog pojedinca u potpuno drugačijoj situaciji. Prema tome, možda bi bilo korisnije posmatrati prejedanje na nivou od osobe do osobe, ispitati učestalost ovog ponašanja i proceniti da li ono izaziva uznemirenost.
Emocionalno prejedanje
Kolokvijalno, emocionalno prejedanje je uobičajen termin za opisivanje čina jedenja kao odgovora na emocije. Verovatno možete da se setite barem jedne situacije kada ste otvorili kesicu čipsa posle stresnog dana ili gurnuli kašičicu u kutiju od sladoleda kako biste “podigli” raspoloženje.
Emocije imaju jak uticaj na konzumiranje hrane i odnos prema njoj, kao i obrnuto. Kada smo dobro raspoloženi, češće biramo unos zdrave hrane, na primer voća, dok kod negativnog raspoloženja dileme nema – prija nam slatko i junk food.
Raspoloženje osobe utiče i na količinu hrane koja se konzumira. Ljudi više jedu kada su potišteni, umorni ili kada im je dosadno, dok se manji unosi hrane beleže kod straha, napetosti i bola.
Unošenje hrane tokom emocionalne gladi je brzo, nesvesno i u velikim količinama. Najčešće se javlja u stresnim situacijama i praćeno je negativnim emocijama, niskim samopoštovanjem, uz malo ili nimalo volje za uspostavljanje kontrole nad unošenjem hrane.
Detaljnije o ovoj temi možete pročitati u navedenim tekstovima:
- Emocionalno prejedanje: hrana kao regulator emocija – Psihoterapija i psihološko savetovanje
- Gojaznost i psihološke gladi – Psihoterapija i psihološko savetovanje
- Zašto jedemo iz dosade? – Psihoterapija i psihološko savetovanje
Poremećaj kompulzivnog prejedanja
Poremećaj kompulzivnog prejedanja (eng. binge eating disorder) je jedini termin od pomenutih koji se vezuje za dijagnostičku kategoriju u DSM-u, priručniku koji se koristi za klasifikaciju poremećaja mentalnog zdravlja. U DSM-u, poremećaj prejedanja ima dve osnovne karakteristike koje ga razlikuju od drugih oblika prejedanja.
Pre svega, neko mora da konzumira ono što se smatra „neobično velikom“ količinom hrane u roku od 2 sata. Drugo, tokom epizode prejedanja, pojedinac mora da doživi gubitak kontrole nad svojim jedenjem – drugim rečima, oseća se kao da ne može da prestane, čak i kada bi to želeo.
Kako tačno izgleda gubitak kontrole nad ishranom? Istraživači su to objasnili kao: „osećaj prinude za jelom”, “nemogućnost da se prestane sa jelom kada se započne”, „nemogućnost da se spreči pojava epizode prejedanja“.
(Photo by Polina Tankilevitch on Pexels)
Pored ova dva kriterijuma, moraju postojati tri ili više od sledećih: jesti brže nego normalno; jesti do tačke neprijatne sitosti; jesti velike količine hrane u odsustvu fiziološke gladi; izbegavati da jedeš u društvu zbog stida koji je u vezi sa gubitkom kontrole nad jedenjem; osećanje gađenja ili krivice pred samim sobom nakon epizode prejedanja. Takođe se mora dešavati najmanje jednom nedeljno tokom tri meseca.
Detaljnije o ovoj temi: Kompulzivno prejedanje (bindž) – Psihoterapija i psihološko savetovanje
Bindžovanje alkoholom
Veliki broj ljudi preterano piju, što se definiše kao 5 ili više pića u kratkom vremenskom periodu za muškarce i 4 ili više pića u kratkom vremenskom periodu za žene. Iako neki ljudi koji piju prekomerno pate od zavisnosti od alkohola (alkoholizma), mnogi ipak nemaju problem da kontrolišu svoje pijenje.
Najveću zabrinutost izaziva prekomerno opijanje studenata. Pojedinci tog uzrasta često prijavljuju da su konzumirali više od 5 pića tokom pijanstva. U stvari, 60% muškaraca koji piju u ovoj starosnoj grupi konzumira 10 ili više pića po pijanstvu, a oko trećina žena na fakultetu pije 8 ili više pića tokom pijanstva, odnosno najmanje duplo više od definicije. Jedna studija je objavila da je oko 7% muških brucoša konzumiralo 15 ili više pića po pijanstvu. Ova količina se približava broju pića koja mogu dovesti do kome ili smrti.
Suština je da je opijanje vrlo uobičajeno.
(Photo by Checan from Pexels)
Koje su opasnosti od opijanja?
Lista je duga i uključuje nesreće sa motornim vozilima, nasilje, samoubistva, trovanje alkoholom (koje vodi do kome, a ponekad i smrti), neplanirane trudnoće, polno prenosive bolesti, urođene mane povezane sa upotrebom alkohola kod majke, visok krvni pritisak, srčani udar.
Još jedna ozbiljna komplikacija u slučaju prekomernog opijanja naziva se „zamračenje“ pamćenja. Suprotno popularnim shvatanjima, zamračenje nema nikakve veze sa gubitkom svesti. Tačnije, zamračenje se odnosi na vremenski period u kojem je osoba budna i može obavljati složene zadatke (npr. voditi razgovor, voziti vozilo), ali koga se kasnije ne seća. Zamračenje je stoga memorijski „jaz“. To je rezultat akutne sposobnosti alkohola da spreči stvaranje novih neuronskih veza u mozgu. Rizik od zamračenja povezan je sa nivoom alkohola u krvi. Konzumiranje puno pića u kratkom vremenskom periodu (prepijanje), posebno na prazan stomak, povećava rizik javljanja ovog fenomena. Nakon toga, osoba se ne seća šta se desilo tokom perioda kada je blokirano dugme za snimanje u mozgu. Mnogo toga se može dogoditi tokom zamračenja. Neznanje šta se dogodilo može biti zastrašujuće i potencijalno veoma štetno, kako sa medicinskog tako i sa pravnog aspekta.
Mnogi uživaju u umerenom konzumiranju alkohola. Međutim, problem sa alkoholom je u tome što 20 do 25% onih koji se opijaju na kraju razviju hronična stanja povezana sa pićem, kao što su zloupotreba alkohola i zavisnost od alkohola. Zavisnost od alkohola remeti nervne puteve povezane sa nagrađivanjem i povezana je sa defektima koji uključuju razmišljanje (kogniciju), emocije i motivaciju. Povezana je sa profesionalnim, društvenim i medicinskim problemima.
Svi moramo da budemo oprezni sa upotrebom alkohola i da pazimo na članove porodice i prijatelje kada piju ili kada imaju naviku da previše često piju. Pojedince svih uzrasta treba ohrabriti da potraže pomoć pre nego što velike količine pića dovedu do opasnih posledica ili do alkoholizma.
Detaljnije o ovoj temi: https://www.psihoterapijaipsiholoskosavetovanje.rs/alkohol-i-depresija/
(Photo by Rebcenter Moscow from Pexels)
Zaključak
Realnost je da su pomenute vrste bindžovanja relativno normativne i većina ljudi će se bez problema upustiti u neki nivo ovih ponašanja tokom svog života.
Međutim, u mnogim slučajevima, bindžovanje hrane, pića, igrica ili serija su ponašanja kojima se ljudi prepuštaju onda kada su preplavljeni stresnim situacijama sa kojima ne znaju da izađu na kraj, te im ova ponašanja nude utehu, distrakciju, zabavu, regulaciju emocija.
U takvim slučajevima, prvo, napadnite svoje preterano konzumiranje tako što ćete svoj problem razložiti na manje delove kojima ćete lakše upravljati. Postavljanje manjih ciljeva i nagrađivanje sebe za male pobede može pomoći u suočavanju sa velikim stresorima (Hobfoll et al., 1991). Možete pokušati da se ograničite na jednu Netflik seriju dnevno, tri obroka ili čašu pića na kraju radne nedelje.
Drugo, pozabavite se svojim emocijama. Razumevanje emocija koje leže u srži problema vam može pomoći da pronađete efikasnije načine da ih regulišete. Na primer, u situacijama kada vam je dosadno ili ste usamljeni, umesto Netflik-a ili prejedanja, uključite se u besplatni video o jogi na YouTube-u ili pozovite neke prijatelje na kafu. I ako to uspešno uradite danas, nagradite sebe sutra. Proslavljanje svake pobede biće ključno da ostanete na pravom putu.
Izvori
Clarke, K. L. (2019). Multivariate relationships of binge watching-drinking-eating with depression, anxiety, and stress in college students (Doctoral dissertation, Walden University).
Naslovna fotografija: Karolina Grabowska on Pexels
0 komentara