loader image

Adolescentna kriza

mar 31, 2020 | Adolescencija od A do Š | 0 Komentara

Adolescentna kriza je stanje koje može uključivati niz pojava i ponašanja poput potištenosti, dramatizacije situacija, teatralnosti, napetosti, asocijalnog ponašanja, povlačenja iz društva i potpune izolacije, do zapuštanja školskih obaveza, bežanja iz škole, upotrebe psihoaktivnih supstanci, alkohola, pušenja cigareta…

Mnogi stručnjaci za mentalno zdravlje smatraju da je adolescentna kriza normalna razvojna pojava bez koje nema odrastanja. Ipak, ponekad se navedena ponašanja mogu pojaviti u takvom intenzitetu da su zabrinjavajuća i neophodna je kako procena, tako i intervencija  stručnjaka za mentalno zdravlje u cilju pomoći mladoj osobi i porodici u celini. U tom slučaju govorimo o nemogućnost mlade osobe da reši konflikte u procesu prilagođavanja, a češće se javlja kod adolescenata koji ranije faze razvoja nisu prebrodili na zadovoljavajući način (zavisni ili anksiozni adolescent koji je nedovoljno samostalan i previše se oslanja na roditelje; adolescent sa nerazvijenim kompetencijama, slabom samodisciplinom, niskim samopouzdanjem, niskom tolerancijom na frustraciju; adolescent sa nedovoljno razvijenim socijalnim veštinama, adolescent koji ima problem u ponašanju i sl.)

Kako je adolescentno doba izuzetno zahtevno, javlja se intenzivan strah koji nadvladava snage mlade osobe i to vodi ka odlaganju, usporavanju ili zaustavljanju procesa odrastanja. Mnogi mladi ljudi na kraju fakulteta odlažu polaganje poslednjih ispita jer se plaše suočavanja sa svetom odraslih i preuzimanja odgovornosti i obaveza odrasle osobe. Neki lutaju oko izbora srednje škole ili fakulteta, birajući i odustajući od izbora u potrazi za svojim identitetom (Ko sam ja? Šta želim da budem?). Mnogi eksperimentišu sa socijalnim krugovima, tražeći društvo vršnjaka u kome će biti najbolje prihvaćeni i gde će osećati pripadnost. Mnoge mlade osobe su tako završile u “lošim društvima”.

Adolescencija jednako teško pada i roditeljima i porodici u celini i javljaju se problemi koji do tada u porodičnom sistemu nisu postojali. Mnogi roditelji ne znaju kada treba nešto preduzeti, a kada jednostavno čekati da kriza prođe. Generalno, intervencija je neophodna kada navedena ponašanja počnu da ugrožavaju mladu osobu ili neki aspekt njenog funkcionisanja, ili pak, kad promene kod adolescenta utiču na funkcionisanje cele porodice i povećavaju nivo konflikata u porodici. Na primer, slabiji školski uspeh u srednjoj školi u odnosu na osnovnu sam po sebi ne mora da bude problem, ali postaje problem ako roditelji vrše pritisak na adolescenta zbog učenja, ulaze u konflikte oko toga, a mlada osoba počinje da se buntovno ponaša na navedene pritiske (beži iz škole, ne poštuje dogovore oko izlazaka, beži od kuće, preterano pije i sl.). Dodatni problem se javlja kada velika promena u životu adolescenta i njegove porodice koindicira sa razdobljem adolescencije (razvod roditelja, bolest ili smrt jednog od roditelja, finansijska kriza u porodici, kriza u braku roditelja  is l.). Tada često dolazi do usložnjavanja slike adolescentne krize i često je neophodan tretman cele porodice.

Mia je odlična učenica 8. razreda, živi sa roditeljima. Mama je bolesna od karcinoma od njenog 5. razreda. U 7. razredu mama je primetila da se samopovređuje žiletom iz brijača (seckanje po rukama), a u više navrata joj je i pronašla cigarete sakrivene u školskoj torbi. Mia dolazi na terapiju sa roditeljima pošto je tata zatekao u donjem vešu u njihovom stanu, u alkoholisanom stanju, sa dvojicom starijih dečaka. Mama je u to vreme bila u bolnici, a tata se ranije vratio sa posla zabrinut što se Mia duže vreme ne javlja na telefon. Roditelji Miju opisuju kao pametnu devojčicu koja se promenila preko noći, Mia roditelje kao preterano stroge.

Adolescentna kriza ne predstavlja jedinstvenu kliničku dijagnozu već niz simptoma koji su vezani za to razdoblje. Tako mlada osoba s adolescentnom krizom može pokazivati simptome iz kruga:

  1. depresivnih i psihotičnih poremećaja (bezvoljnost, pad raspoloženja, razmišljanje o samoubistvu, izolacija od porodice i vršnjaka; preterani strahovi i sumanute ideje (proganjanja, ugroženosti, veličine; poremećaj slike tela)),
  2. poremećaja ishrane (izgladnjivanje, prejedanje, povraćanje u cilju održavanja telesne mase, uzimanje tableta za mršavljenje i laksativa, preterano vežbanje, preterana usmerenost na zdrav život),
  3. psihosomatske reakcije (bolovi u stomaku, česte i intenzivne glavobolje, povraćanje, dijareja, bolovi u želucu, bolovi u leđima, stalni umor),
  4. samopovređivanje (seckanje, grebanje oštrim predmetima, trljanje kože gumicom, udaranje, paljenje cigareta po telu…)
  5. agresivno ponašanje i impulsivnost u porodici ili školi, a koje prevazilazi okvire očekivanog za ovu razvojnu fazu (tuče sa roditeljem ili vršnjacima i nastavnicima u školi; bežanje iz škole ili od kuće, odbijanje da se nastavi školovanje)
  6. zloupotreba alkohola i psihoaktivnih supstanci, a da je više od eksperimentisanja koje je normalno za ovaj uzrast (podrazumeva čestu ili redovnu upotrebu alkohola, lekova za smirenje u kombinaciji sa alkoholom, marihuane, spida, ekstazija i sl.)
  7. delikventna ponašanja (preterano laganje, krađe, nepoštovanje društvenih pravila, tuče, kriminalne aktivnosti)
  8. rizična seksualna ponašanja (promiskuitetna ponašanja)

Većinu navedenih znakova opažamo kod svih adolescenata (nagle i česte promene raspoloženja, odbijanje hrane, nesanica ili prekomerno spavanje, eksperimentisanje sa alkoholom ili marihuanom, bežanje sa časova) i smatramo ih delom zdravog razvoja. O poremećaju govorimo kada:

  1. depresivno raspoloženje ili razdražljivost traje veći deo dana, skoro svaki dan u dužem vremenskom periodu,
  2. postoje značajne smetnje u socijalnom funkcionisanju ili školskom postignuću,
  3. ponašanje postaje dezorganizovano, mlada osoba gubi osećaj za vreme i prostor,
  4. doživljaj sopstvenog tela postaje iskrivljen,
  5. postoje izražena delikventna ponašanja.

Autor: Katarina Višić

Psihoterapeut

0 komentara

Prosledi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Povezani članci