Nekako je moja mama uvek pre mene videla kakvi su moji prijatelji i, nažalost, uvek bila u pravu (društvene mreže)
Prijateljstva su od suštinskog značaja za naše blagostanje. Prijatelji nam pružaju druženje, podršku i osećaj pripadnosti. Međutim, nisu sva prijateljstva zdrava. Neki prijateljski odnosi mogu da budu toksični, da negativno utiču na naše mentalno i emocionalno zdravlje. Baš zato je bitno znati šta su toksična prijateljstva, kako ih prepoznati i strategije za suočavanje sa njima.
(Photo by Roman Odintsov on Pexels)
Šta su toksična prijateljstva?
Jovana i Milena su prijateljice iz srednje škole, i godinama su provodile dosta vremena zajedno. Međutim, kako je vreme prolazilo, Jovana je primetila da se nakon svakog susreta sa Milenom oseća iscrpljeno, zbunjeno ili tužno. Milena je često kritikovala Jovanine izbore, bilo da se radi o poslu, izgledu ili ljubavnom životu. Svaki put kad bi Jovana pomenula neku svoju ideju ili plan, Milena bi je obeshrabrivala, govoreći stvari poput: „Jesi li sigurna da ti to možeš?“ ili „Stvarno mislim da grešiš, ali, naravno, radi šta hoćeš.“ Ova vrsta manipulativne podrugljivosti polako je uništavala Jovanino samopouzdanje.
Jovana je pokušala da razgovara o tome, ali Milena je uvek uspevala da preokrene situaciju, praveći se da je ona žrtva i govoreći kako Jovana pravi dramu oko svega. Jovana se često osećala krivom što uopšte i razmišlja o prekidu tog prijateljstva, jer su njih dve imale dugu istoriju.
Toksična prijateljstva se prepoznaju po tome što je interakcija između prijatelja štetna, manipulativna ili iscrpljujuća. Osoba koja se nalazi u ovakvom odnosu često se oseća umorno, anksiozno, iscrpljeno ili čak i depresivno.
Mada u svakom prijateljskom odnosu povremeno može da dođe do neslaganja, čak i do konflikta, nezdravi, toksični odnosi su nešto drugo jer je u njima negativno ponašanje trajno.
(Photo by Sinileunen from Pexels)
Toksična prijateljstva su štetna
Toksična prijateljstva mogu da imaju negativan uticaj na mentalno i emocionalno zdravlje. Ona dovode do:
- Niskog samopouzdanja pošto konstantne kritike i manipulacija vode ka negativnoj slici o samom sebi i opadanju samopouzdanja.
- Anksioznosti i depresije: stres i emocionalna previranja u toksičnoj prijateljskoj vezi mogu doprineti anksioznosti i depresiji.
- Izolacije: toksični prijatelji, baš kao i partneri, mogu da izoluju osobu od porodice, partnera, prijatelja i tako ostave drugu osobu usamljenu i bez podrške.
- Fizičkih/zdravstvenih problema: hronični stres u ovakvom odnosu može da ima negativan uticaj na zdravlje što dovodi do glavobolje, probavnih problema i oslabljenog imunog sistema.
(Photo by Cottonbro from Pexels)
Tipovi toksičnih prijatelja
Toksične osobe često u sebi imaju određen set crta ličnosti ili ponašanja. Neki od njih su:
- Narcisi: osobe sa narcističkim crtama često imaju prenaglašen osećaj sebe, nedostatak empatije prema drugima i potrebu za stalnim divljenjem. Mogu da se ponašaju manipulativno ili da koriste druge ljude.
- Nasilnici: nasilnici koriste pretnje, zastrašivanje ili agresiju da kontrolišu druge. I u prijateljskim odnosima mogu da pokažu fizičko ili emocionalno zlostavljanje.
- Kraljevi/kraljice drame: ove osobe cvetaju u sukobima i tada najviše napreduju. Često sami prave dramu ili uveličavaju sitnice kako bi bili u centru pažnje.
- Pasivno-agresivne osobe: pojedinici koji svoj bes ili neprijateljstvo iskazuju indirektno kroz pasivno ponašanje, poput sabotaže ili odugovlačenja.
- Energetski vampiri: oni crpe energiju drugih stalno se žaleći, negativni su ili preterano emocionalno zahtevni.
(Photo by Diana from Pexes)
Znakovi toksičnog prijateljstva
Identifikovanje toksičnog prijateljstva nije jednostavno, pogotovo kada je suptilno ili je tokom vremena postalo normalizovano. Neki od znakova toksičnog prijateljstva su sledeći:
- Konstantna kritika: toksični prijatelj često kritikuje vaše izbore, život, odluke, izgled, sposobnosti… Pored te osobe se osećate neadekvatno ili se stidite.
- Manipulacija: toksični prijatelji koriste manipulaciju kao svoje oruđe, to rade pomoću krivice, emocionalnih ucena, pretnji. Njihov cilj je da vas kontrolišu. Često se desi i gaslajtovanje (ili sluđivanje, oblik emocionalnog ili mentalnog zlostavljanja, kada neko pokušava da vas natera da preispitate svoje misli, postupke i emocije kako bi stekli kontrolu nad vama i vašom vezom) pomoću kog vas teraju da preispitujete sopstvenu realnost.
- Ljubomora i zavist: toksičan prijatelj se često iskreno ne raduje uspehu i postignućima svojih prijatelja. Umesto toga može da im umanji značaj ili i da krene da sabotira tuđe ciljeve, ogovara i širi netačne glasine.
- Nedostatak podrške: toksični prijatelji često nisu tu kada je drugima potrebna podrška. Pravi prijatelj je tu kada treba da podrži.
- Jednostrana veza: u toksičnim prijateljstvima često ne postoji dvosmerna veza/odnos već jedna osoba konstantno daje, a druga samo uzima. Baš zbog toga se prva osoba često oseća iscrpljeno i neprihvaćeno.
- Stalna drama: toksična prijateljstva su puna drame i konflikata. U njima se dešavaju izdaje jedne strane, ogovaranja i česte svađe.
- Nepoštovanje granica: toksični prijatelj često ne poštuje granice. Ovo se ogleda u pozivima ili porukama kada im nije vreme, čak i kada druga strana izrazi nezadovoljstvo povodom toga.
(Photo by Ian Panelo from Pexels)
Nepoštovanje granica je glavni znak toksičnog prijateljstva
Postavljanje granica je ključno u svakom prijateljskom odnosu. Postoje znaci koji upućuju na to da se granice ne uvažavaju i da se osoba nalazi u toksičnom prijateljskom odnosu. Neki od znakova na koje je dobro obratiti pažnju su:
- Ponovljeno kršenje granica: ako se granice koje su postavljene više puta krše, to je znak da ih prijatelj ne poštuje.
- Nelagoda: osećaj nelagodnosti nakon uspostavljanja granica takođe predstavlja znak upozorenja. Ako se osoba zbog načina na koji prijatelj odgovori na postavljanje granica oseća anksiozono, krivim, pod pritiskom zbog neodobravanja i prebacivanja druge strane to je znak nepoštovanja granica.
- Minimiziranje ili ismevanje zahteva: ako osoba minimizuje ili ismeva granice druge osobe ona je ne shvata ozbiljno. Ovo uključuje i šale o samom zahtevu (nr. vidi govori da ne želi da izađe večeras, ko neka baba) ili omalovažavanje istih.
- Pritisci i manipulacija: ako prijatelj vrši pritisak da se promene granice ili manipuliše da se druga osoba oseća loše zbog postavljanja granica, ovo je velika crvena zastava. Oni mogu da koriste krivicu-okidanje ili emocionalnu manipulaciju da bi se neko povinovao njihovim željama.
- Ignorisanje tuđeg „ne“: prijatelj koji ignoriše „ne“ i nastavlja da gura svoju agendu ne poštuje tuđu Ovo ponašanje može biti posebno štetno jer podriva sposobnost druge osobe da potvrdi svoje potrebe.
- Ko-zavisna ponašanja: u međusobno zavisnim odnosima, jedna osoba često žrtvuje svoje potrebe da bi se prilagodila drugom. Ako se neko oseća ogorčenim ili obaveznim da ispuni zahteve svog prijatelja na račun sopstvenog blagostanja, to je znak nezdravih granica.
- Nepoštovanje ličnog prostora: ovo se dešava kada se prijatelj stalno pojavljuje nenajavljeno ili očekuje da bude uključen u sve aktivnosti, bez poštovanja potrebe za privatnošću i nezavisnošću druge osobe.
- Emocionalna iscrpljenost: ako interakcije sa prijateljem ostavljaju osećaj emocionalne iscrpljenosti, to je znak da se granice se krše. Zdrava prijateljstva treba da ostavljaju obe osobe sa osećajem podrške i energije.
- Nedostatak odgovornosti: prijatelj koji odbija da preuzme odgovornost za svoje postupke ili krivi druge za probleme u prijateljstvu ne poštuje granice. Odgovornost je ključna za održavanje zdravih odnosa.
- Izolacija od drugih: ako prijatelj pokušava vas da izoluje od drugih odnosa ili zahteva ekskluzivan pristup vašem vremenu i pažnji, to je crvena zastava. Zdrava prijateljstva treba da podržavaju veze sa drugima, a ne da ih ometaju.
(Photo by Tiana from Pexels)
Zašto se ostaje u toksičnim prijateljstvima?
Samim tim što smo ljudska bića, imamo potrebu za drugim ljudima, da budemo voljeni i prihvaćeni. Postoje različiti razlozi zašto se ostaje u toksičnim prijateljstvima uključujući: nostalgiju i dugogodišnju zajedničku istoriju, strah od usamljenosti i gubitka društvenog kruga, emocionalnu zavisnost od druge osobe, nisko samopoštovanje i samopouzdanje, krivicu ili obavezu, poricanje.
Kad god se nađemo u nekom začaranom krugu, čak i kad znamo da smo u nezdravom odnosu, može nam biti teško da prekinemo taj odnos. Ono što je potrebno tada imati na umu jeste da taj odnos negativno utiče na nas, naše mentalno zdravlje. Naći hrabrosti i snage da se izađe zna biti napornije i teže nego ostati u takvom odnosu zato je podrška bitna.
(Photo by Shvets production from Pexels)
Kako izaći na kraj sa toksičnim prijateljima?
Onog trenutka kada osoba shvati da se nalazi u nezdravom, toksičnom odnosu i prihvati da je to nešto što može da promeni sledeći korak je da krene u rešavanje tog problema.
Neke od strategija koje mogu da se primene u toj situaciji su:
- Uspostavljanje jasnih granica: granice se komuniciraju jasno i asertivno. Prijatelju je potrebno reći da je njegovo ponašanje neprihvatljvo i kako se vidi taj odnos (poput: Važno mi je da poštuješ moje vreme i ne zoveš me u sred noći, osim u slučaju kranje nužde).
- Ograničiti kontakt: ako postavljanje granica ne funkcioniše, razmislite o ograničavanju kontakta sa toksičnim prijateljem. To ne znači nužno da se ta osoba potpuno odseče, ali smanjenje količine vremena koje se provodite sa njom može pomoći u zaštiti sopstvenog mentalnog zdravlja.
- Potražiti podršku: razgovarati sa drugim prijateljima, članovima porodice ili terapeutom o trenutnoj situaciji. Oni mogu pružiti dragocenu perspektivu i podršku dok se kreće kroz složenost ovakvog odnosa.
- Fokusiranje na brigu o sebi: prioritet neka bude sopstveno blagostanje angažovanjem u aktivnostima koje donose radost i opuštanje. Ovo može pomoći u protivteži negativnim efektima toksičnog prijateljstva i ojačati osećaj sopstvene vrednosti.
- Razmisliti o okončanju prijateljstva: u nekim slučajevima, najbolji pravac akcije može biti da se okonča prijateljstvo u potpunosti. Ovo može biti teška odluka, ali ponekad je to neophodno za mentalno zdravlje i opšte blagostanje. Ako se donese ovakva odluka to se čini sa poštovanjem i jasno, objašnjavajući sopstvene razloge bez okrivljavanja.
- Preispitati sopstveno ponašanje: takođe je važno da se osvrne na sopstvenom ponašanje u prijateljstvu. Važno je zapitati se da li smo i mi sami na neki način doprineli toksičnosti i razmisliti o promenama u sopstvenom ponašanju kako bi se poboljšali drugi odnosi u budućnosti.
(Photo by Elevate from Pexels)
I za kraj
Toksična prijateljstva mogu imati dubok uticaj na naše mentalno zdravlje i blagostanje. Prepoznavanje znakova toksičnog prijateljstva i preduzimanje koraka za njegovo rešavanje je od ključnog značaja za održavanje zdravih, podržavajućih odnosa. Zapamtite, u redu je da date prioritet sopstvenoj dobrobiti i donosite teške odluke kako biste zaštitili svoje mentalno zdravlje.
Postavljanjem granica, traženjem podrške i fokusiranjem na brigu o sebi, možete negovati zdravije, ispunjenije odnose. Ako se nađete u toksičnom odnosu i teško vam je da se izborite sa problemom uvek možete da se obratite stručnjaku za mentalno zdravlje kako biste dobili smernice i podršku.
Izvori:
https://psychcentral.com/relationships/signs-boundary-violations
https://www.psychologytoday.com/us/blog/peaceful-parenting/202303/4-types-of-toxic-friends
https://www.sunshinecitycounseling.com/blog/unmasking-toxic-friendships-signs-and-solutions
Naslovna fotografija: Mart production from Pexels






0 komentara