loader image

Kako izbeći probleme u komunikaciji i bolje komunicirati?

maj 23, 2020 | O životu | 0 Komentara

Svi smo iskusili probleme u kominikaciji. Poznat vam je taj osećaj. U jednom trenutku normalno razgovarate, a već u sledećem se svađate, ili se jedno od vas povlači, ćuti, ne želi više da komunicira. U oba slučaja došlo je do problema u komunikaciji. Razgovor nije doveo do željenog cilja, bez obzira da li je to bilo rešavanje problema, osećanje povezanosti, donošenje neke odluke ili jednostavno doživljaj da vas je neko čuo i razumeo.

Ovo se dešava veoma često.

Potrebne su sekunde da se razgovor preobrati iz pozitivne interakcije, vođene potrebom za kontaktom, u negativnu. Negativne interakcije ostavljaju posledice na naše odnose.

Potrebno je 5 pozitivnih interakcija da bi se poništili štetni efekti jedne negativne interacije sa nekim ko nam je blizak.

Zbog čega se ovo dešava?

Prema shvatanjima transakcione analize (u daljem tekstu TA), problemi u komunikaciji se dešavaju, zato što često ne reagujemo na ono što se dešava ovde i sada, u datom trenutku, i ne uviđamo šta druga osoba zapravo traži ili želi da dobije kao odgovor, već poruke iskrivljujemo iz različitih razloga. To može biti potreba da se zaštitimo, pokažemo da smo u pravu, potrebe da druge nadmudrimo, dominiramo ili zbog toga što osećamo odbačeno od strane druge osobe, neshvaćeno.

TA je psihološka teorija, razvijena od strane Erika Berna 60-ih godina 20. veka, koja nam pomaže da objasnimo zašto razmišljamo, ponašamo se i osećamo na određeni način.

Ona tvrdi da možemo bolje razumeti sebe analizirajući naše transakcije sa bliskim ljudima. Kada vam neko uputi poruku, a vi na nju odgovorite, imate transakciju.

Komunikacija između ljudi se odvija kao niz transakcija.

TA nam najbolje pomaže u razumevanju transakcija sa bliskim ljudima, kao i transakcija vezanih za osetljive teme, kao što su seks, novac, ljubomora, odnosno, sve ono što može biti okidač za emocionalne reakcije u vama ili drugoj osobi.

 

Ego stanja

Svi imamo tri ego stanja: Roditelj, Odrasli i Dete .

Ova ego stanja sastoje se od skupa osećanja, misli i ponašanja. To su unutrašnje strukture naše ličnosti koje se aktiviraju stalno, bez obzira da li smo mi svesni toga, ili ne.

Ego stanje Roditelj ima korene u prošlosti, i sadrži misli, osećanja i ponašanja usvojena od naših roditelja (ili drugih roditeljskih figura). Obuhvata reagovanje na način na koji bi neko od naših roditelja reagovao, govoreći ono što bi oni, osećajući ono što bi oni osećali, ili ponašajući se na način na koji bi se oni ponašali.

Bern je Roditelja nazivao pozajmljenim ego stanjem, jer je njegov sadržaj u prošlosti nekritično preuzet od roditelja. I baš kao i svaki roditelj ovo ego stanje ima dve funkcije – negujuću i disciplinujuću, pa prema tome razlikujemo Negujućeg Roditelja i Kritikujućeg Roditelja. Negujući Roditelj brine, pomaže, podržava, a Kritikujuću Roditelj usmerava, kontroliše, zapoveda, cenzuriše, kažnjava i grdi.

Ego stanje Odrasli orijentisano je na sadašnjost i podrazumeva našu sposobnost da mislimo, ponašamo se, i osećamo direktno reagujući na ono što se dešava ovde i sada, koristeći sve sposobnosti i resurse koje kao odrasli ljudi imamo. Razmišljajte o transakcijama koje imate sa poznanicima ili zaposlenima u obližnoj prodavnici. One su obično vrlo jednostavne i direktne, bez emocionalnih okidača. Dobar način da prepoznate da li je vaš Odrasli aktivan u datom trenutku jeste da preispitate da li su vaša pitanja i komentari proistekli iz razumevanja, ili znatiželje, ili iz želje da okrivite, kritikujete ili budete u pravu.

Ego stanje Dete, poput Roditelja, ima korene u prošlosti. Kad god se ponašamo, osećamo ili mislimo onako kako smo to radili dok smo bili deca, nalazimo se u ovom ego stanju. Dete u funkcionalnom smislu može biti slobodno, neinhibirano ili prilagođeno, pa razlikujemo Slobodno i Adaptirano Dete. Slobodno Dete je radoznalo, otvoreno, maštovito, spontano, ima neograničen kapacitet za bliskost, ali i impulsivno, i radi samo ono što želi. Svaka kreativna aktivnost u sebi nosi pečat Slobodnog Deteta. Adaptirano Dete razvija se kako mi učimo da menjamo naša ponašanja i osećanja reagujući na svet oko nas, prilagođavajući se zahtevima roditelja ili roditeljskih figura. Kada god se pridržavamo nekih pravila to radimo iz ovog ego stanja i to nam omogućava da funkcionišemo u svetu u kome postoje mnoge konvencije. Problem nastaje kada se slepo pridržavamo nečega što smo davno naučili kao pravilo, bez procene da li je to opravdano ili ne.

TA kaže:

  • Svi imamo tri ego stanja (Roditelj, Odrasli i Dete)
  • Svi se uključujemo u transakcije (sa drugim ljudima, ili u unutrašnje, sa samim sobom)
  • Svi (nesvesno) aktiviramo naša ego stanja u transakcijama

Kada naučimo da identifikujemo ego stanja koja su se aktivirala u transakcijama, možemo postati više svesni svojih misli i ponašanja, i imati bolje, konstruktivnije interakcije sa ljudima koji su nam najbliži.

Svako od nas može relativno lako prepoznati koje ego stanje se aktiviralo tokom određene transakcije ili može naučiti to da radi. Razmislite recimo o prethodnom danu. Možete li se prisetiti trenutaka kada ste se ponašali, razmišljali ili osećali kao kada ste bili mali, kao da ponovo odigravate svoje detinjstvo? Ili, kao da kopirate svoje roditelje? Ili, onih trenutaka kada ste jednostavno direktno reagovali na ono što se dešavalo oko vas u tom  momentu?

Svaka osoba ima jedinstvena ego stanja Roditelja i Deteta. Na primer, u situacijama konflikta, kod jedne osobe ego stanje Dete ispoljava se kroz durenje i nastojanje da se kod druge osobe izazove osećanje krivice. Kod druge osobe u istoj situaciji Dete se može ispoljiti kroz zbunjenost, nemogućnost da se reaguje i smisli rešenje, ili osećanje bespomoćnosti. Sve zavisi od toga kakve ste obrasce usvojili u detinjstvu.  

 

Razumevanje transakcija koristeći model ego stanja

Važno je shvatiti da postoje 3 aspekta svake transakcije:

  1. ono što govorite nekome (aktivirano ego stanje),
  2. odgovor koji očekujete da dobijete, i
  3. odgovor koji ste zapravo dobili.

Prema TA postoje jednostavne i složene transakcije. U jednostavnim transakcijama imamo interakciju između dva ego stanja, a u složenim uključeno je više od dva. Za sada ćemo se baviti samo jednostavnim transakcijama. One mogu biti komplementarne (paralelne) i ukrštene.

 

Komplementarne (paralelne) transakcije

Postoje kada su ego stanja dve osobe koje komuniciraju komplementarna u smislu da je odgovorilo upravo ono ego stanje koje ste pozvali. To znači da ono što govorite, i odgovor koji ste očekivali i zapravo dobili, su u skladu. Ovakve transakcije dovode do uspešne komunikacije, koja se neometano odvija.

To bolje možemo objasniti na primeru.

Uzmimo kao temu razgovora novac, koji često može biti okidač, obzirom da je ova tema neprijatna, stresna i ljudi često emocionalno reaguju na nju.

Komplementarnu transakciju možemo ilustrovati sledećim primerom. Bračni par razgovara o kućnom budžetu, i žena kaže mužu: „Primetila sam da si ove nedelje potrošio više novca na obroke van kuće nego što smo planirali. Možemo li da razgovaramo o tome?“ On njoj na to odgovori: „Oh, da, u pravu si. Malo sam se zaneo ovog meseca. Više ću paziti sledećeg meseca.“ Ili: „Da u pravu si, hteo sam da pričam sa tobom kako bismo povećali svotu novca koju trošimo na to.“

Vidimo da se u ovakvoj transakciji sve odvija glatko. Žena je začuđena i postavlja pitanje iz svog ego stanja Odrasli, nadajući se da će dobiti odgovor iz ego stanja Odrasli svog muža. Muž je i odgovorio iz svog ego stanja Odrasli, tako da je ishod dobar, odnosno, ove dve osobe komuniciraju tako da se trude da razumeju problem i zajedno donesu odluke. Naravno, to je pod pretpostavkom da žena postavlja pitanje iz znatiželje, odnosno iz ego stanja Odrasli. Sa druge strane njeno pitanje može dolaziti i iz želje da okrivi  muža ili da pokaže kako je u pravu. U tom slučaju ego stanje Roditelj je aktivirano kod nje, a ne njen Odrasli.

Ego stanje ćemo bolje prepoznati na osnovu toga kako neko nešto kaže, nego samo na osnovu toga šta kaže.

Još jedan primer komplementarnih transakcija imamo na relaciji Roditelj – Dete.

Na primer, ovakva transakcija može se javiti kada je osoba bolesna i želi da se druga osoba pobrine za nju. Recimo, obraćate se svojoj drugarici i kažete joj kako se osećate jako loše i kako vam nije dobro, a ona vam odgovori da joj je žao i pita vas kako vam može pomoći. U ovakvoj transakciji vi se osećate loše, vaše ego stanje Dete je aktivirano, i zato što želite da se neko brine o vama. Vi očekujete da će vaša drugarica odreagovati brižno, onako kako su to radili roditelji kada ste bili dete, dakle očekujete odgovor iz Roditelja, i to Negujućeg. Vaša drugarica shvatila je vaš zahtev, i voljna je da vam udovolji. Njeno ego stanje Roditelj je aktivirano, i ona se rado brine o vama.

Tako da je rezultat ove transakcije komunikacija koje se odvija lagano.

 

Kako možete prepoznati komplementarne transakcije?

Tokom njih se osećate ok (npr. nisu vas preplavile emocije), osećate se prepoznato i shvaćeno i razgovor i komunikacija mogu se nastaviti u nedogled, sve dok se tema razgovora ne iscrpi, ili dok prosto ne odluče da radite nešto drugo. U ovakvim transakcijama nema izliva emocija, povređenih osećanja, lupanja vratima, drame, prekidanja komunikacije uz povike „Završila sam sa ovim razgovorom!“

 

Ukrštene transakcije

Dešavaju se kada dobijete odgovor koji je drugačiji od onog koji ste očekivali, odnosno, kada se kod vašeg sagovornika aktivira ego stanje koje nije bilo pozvano.

Da se vratimo temi novca…

Žena se obraća mužu i kaže mu: „Primetila sam da si ove nedelje potrošio više novca na obroke van kuće nego što smo planirali. Možemo li da razgovaramo o tome?“, a muž joj na to odgovori: „Šta? O, bože, ne mogu da verujem da me kontrolišeš koliko trošim!?“

U ovoj transakciji nije sve na mestu.

Žena je znatiželjna i postavlja pitanje iz Odraslog, nadajući se da će dobiti odgovor iz ego stanja Odrasli svog muža. Međutim, njeno pitanje bilo je okidač. Umesto da odgovori iz Odraslog, kod muža se aktiviralo ego stanje Dete, on se oseća kao da mu neko popuje i kritikuje ga, i on se ljuti. Rezultat će verovatno biti svađa, ili iznenadni prekid razgovora u kome situacija nije razrešena. Naravno, i ovakve sitacije dešavaju se ponekad, i to je u redu. Ali ako je ovakav način komunikacije ustaljen, onda on značajno narušava odnos.

U našem drugom primeru, kada biste se vašoj drugarici požalili da se osećate loše, a ona na to odgovorila da vam nije ništa i da samo treba malo da se odmorite, pa ćete se osećati bolje, opet biste imali ukrštenu transakciju. Dok je kod vas aktivirano ego stanje Dete, i želite da se neko brine o vama i odgovori vam iz Negujućeg Roditelja, vaša drugarica ne vidi u čemu je toliki problem, jer iz svog Odraslog ne procenjuje da je to nešto mnogo ozbiljno. Rezultat ovakve komunikacije bio bi verovatno da se osećate pomalo odbačeno i povređeno, jer vaša drugarica nije prepoznala i odgovorila na vašu potrebu.

Ukrštene transakcije dešavaju se sve vreme.

 

Problemi u komunikaciji nastaju zbog ukrštenih transakcija

Kada ste se našli u ukrštenoj transakciji i toga postali svesni, jedini način da se vratite u konstruktivnu poziciju je da jedno do vas ili oboje promenite ego stanje.

Obično je najbolje aktivirati ego stanje Odrasli, doduše, ne isključivo i ne u svakoj situaciji, ali to svakako smanuje verovatnoću nekonstruktivih rasprava. Bitno je da budete osetljivi za ono što se u konverzaciji zapravo dešava, i potreba osobe sa kojom komunicirate (što je teško, ali ne i nemoguće, i postaje lakše sa vežbom).

Transakciona analiza je odlično sredstvo koje vam može pomoći da imate bolje i konstruktivnije razgovore sa ljudima koji su vam bliski.

Može vam pomoći da:

  1. Postanete više svesni potreba drugih ljudi (da li je vašem prijatelju potreban odgovor iz Roditelja, u vidu nege i utehe, ili iz Odraslog, u vidu saveta)
  2. Analizirate obrasce u vašim odnosima i to da li jedno od vas stalno aktivira svoje ego stanje Dete? Da li vam se dopada takav obrazac?

Zapitajte sebe:

  1. Koja se ego stanja aktiviraju u mojim transakcijama (u meni, mom partneru, prijateljima)
  2. Iz kog ego stanja očekujem odgovor (ili ga očekuju drugi u komunikaciji sa mnom)
  3. Koje obrasce uočavam? Da li se stalno aktivira jedno isto ego stanje? Kada i sa kim?
  4. Da li želim da se ovo ego stanje stalno aktivira i to na ovaj način?

 

Videli smo da nam paralelne transakcije omogućavaju neometanu komunikaciju, koja ima predvidiv tok. Međutim, ako nam je komunikacija sa nekim često zajedljiva i neprijatna, verovatno je da često ukrštamo transakcije, pa bi u cilju bolje komunikacije trebalo da izbegavamo ukrštanja. Ipak, ako želimo da izbegnemo komunikaciju sa nekim najefikasniji način je da je ukrstimo, čime ćemo je verovatno i prekinuti. Koristite svog Odraslog kako biste odlučili na koji način je najbolje da ukrstite transakcije kako biste dobili dobar rezultat!

 

 

Izvori:

https://medium.com/@NataliMorad/how-to-communicate-better-with-transactional-analysis

Stjuart,I. i Džoins, V.: Savremena transakciona analiza. Psihopolis, Novi Sad, 2011

 

Autor: Milica Nenadović

Psiholog i TA psihoterapeut u edukaciji

0 komentara

Prosledi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Povezani članci

Zašto nas osećanja zbunjuju?

Zašto nas osećanja zbunjuju?

Veliki deo našeg iskustva čine emocionalne reakcije. Osećamo tugu povodom prekinutog odnosa, anksioznost povodom neizvesne budućnosti, bes prema napornom komšiji, krivicu povodom nepromišljeno...