loader image

Zavisnost od interneta

jun 13, 2022 | O životu | 0 Komentara

Internet je portal putem kojeg pristupamo različitim aktivnostima i uslugama: igrama (npr. onlajn oblici igara na sreću, kockanje), radu (pristup mrežnim resursima, preuzimanje softvera, slanje e-pošte, hosting veb lokacija), druženju (društvene mreže, grupno ćaskanje, onlajn zabavljanje), zabavi (filmske baze podataka, pornografija, muzika), potrošnom materijalu (namirnice, odeća).

Prema najnovijim podacima, broj korisnika interneta u svetu je preko pet milijardi, što ukazuje da više od polovine svetske populacije (65.6%) koristi internet (IWS, 2021). Takođe, sve veći broj dokaza ukazuje na značajno povećanje upotrebe interneta direktno uzrokovano pandemijom COVID-19 (Awan et al., 2021). Pandemija je ostavila mnoge nezaposlene da se bore sa neizvesnošću i anksioznošću, pojačane ogromnom količinom „slobodnog vremena“ kao posledice nedostatka posla. Pandemija je uzrokovala i veći stepen izolacije usled mera propisanih spram stavljanja epidemiološke situacije pod kontrolu. Zauzvrat, ovo je dovelo do brzog razvitka neprilagođenog i disfunkcionalnog ponašanja među svim starosnim grupama, u čijoj osnovi između ostalog leži prekomerna upotreba interneta (Dong, Yang, Lu & Hao, 2020, Siste et al., 2020​​). BBC i Netflix zabeležili su 16 miliona novih pretplatnika u prva 3 meseca 2020., što je skoro 100% više od broja novih pretplatnika tokom poslednjih nekoliko meseci 2019. (Thomas, 2020).

(Photo by Markus Spiske on Unsplash)

(Zlo)upotreba interneta

U današnjem svetu internet koristimo u svim segmentima našeg života. Đaci i studenti mogu dobiti onlajn pomoć sa različitih veb lokacija, mogu se odlučiti za onlajn obuke, onlajn kurseve, i sl. Zaposleni mogu raditi mnogo komfornije sa drugih relacija putem onlajn režima rada. Komunikacija među ljudima je značajno olakšana prisustvom e-pošte, društvenih mreža, veb i video poziva. Takođe, upotreba Interneta u poslovanju je donela revolucionarnu promenu na tržištu. Internet je omogućio da onlajn marketinška platforma zaživi na globalnom tržištu.

Međutim, Šerl Terkl, klinički psiholog i osnivač Instituta za proučavanje odnosa tehnologije i identiteta, u svojoj knjizi “Sami zajednio” ukazuje na određene posledice ovako široko rasprostranjene upotrebe interneta: “Na internetu lako nalazimo “društvo”, ali nas iznuruju pritisci da odigravamo. Uživamo neprestanu konekciju, ali retko dobijamo punu pažnju jedni od drugih. Možemo da dobijemo instant publiku, ali sravnjujemo ono što govorimo jedni drugima sa novim redukujućim žanrovima skraćivanja. Dopada nam se to što nas mreža “poznaje”, ali je to moguće samo zato što kompromitujemo svoju privatnost, ostavljajući elektronske mrvice koje mogu biti lako eksploatisane, kako politički, tako i komercijalno. … Možemo da radimo od kuće, ali naš posao curi u naše privatne živote do te mere da jedva raspoznajemo granice među njima. Dopada nam se to što možemo da dospemo jedni do drugih gotovo instant, ali moramo da sakrijemo naše telefone ne bismo li se naterali da priuštimo sebi trenutak mira.” (Terkl, 2011, str. 375).

Istovremeno sa rapidnim širenjem upotrebe interneta otvorio se i prostor za različite oblike zloupotrebe, među kojima posebno mesto zauzima internet zavisnost, koja sa sobom nosi sve one karakteristike disfunkcionalnog ponašanja koje su poznate kada su u pitanju bolesti zavisnosti (socijalna i emocionalna nezrelost, nedostatak samodiscipline, sebičnost i egocentričnost, negativan i kolebljiv stav prema autoritetima, površan odnos sa ljudima, ograničena interesovanja, nedostatak adekvatnog izražavanja emocija, niska frustraciona tolerancija, manipulativnost).

(Image by Jorge Barahona from Pixabay)

Zavisnost od interneta

Zavisnost od interneta karakterišu prekomerne preokupacije, nagoni ili ponašanja u vezi sa upotrebom interneta koja dovode do oštećenja ili problema (Young, 1996 prema Gervasi et al., 2017). Dijagnostički kriterijumi zavisnost od interneta su (Beard & Wolf, 2001):

  1. preokupiranost internetom,
  2. potreba da se neprestano povećava vreme korišćenja interneta u svrhu ostvarenja zadovoljstva,
  3. nemogućnost uspostavljanja kontrole nad smanjenjem ili prestanakom korišćenja interneta,
  4. uznemirenost, iritacija, depresija i promena raspoloženja pri pokušaju smanjenjenja ili prestanaka korišćenja interneta,
  5. korišćenje interneta duži vremenski interval od planiranog,
  6. pojava problema usled upotrebe interneta u socijalnim odnosima, u školi, na poslu,
  7. skrivanje realnog vremena koje se provodi na internetu (obmanjuje se porodica, kolege, terapeut),
  8. percipiranje interneta kao načina da se pobegne od problema (anksioznosti, tuge, krivice).

Iako je zavisnost od interneta postala značajna tema istraživanja njeno dijagnostičko određenje još uvek je nejasno. Američko udruženje psihijatara (APA) je internet zavsnost za sada prepoznalo kao zvaničnu dijagnozu “Poremećaj internet igara” (Internet Gaming Disorder), koja se nalazi u okviru verzije 5 DSM-5 klasifikacije (APA, 2013).

Svetska zdravstvena organizacija (WHO) takođe je navela “Poremećaj zavisnosti od igara” u ICD-11 klasifikaciji (WHO, 2018). Međutim, brojni autori sugerišu da specifičnu zavisnost od interneta, kao što je Poremećaj internet igara, treba razlikovati od Generalizovane zavisnosti od interneta (Davis, 2001; Griffiths & Pontes, 2014; Fineberg et al., 2018; Montag et al., 2015, 2019 prema Pan, Chiu & Lin, 2020).

Zapravo, internet zavisnost obuhvata: 1. Zavisnost od sajber seksa (Cybersexual addiction) – kompulsivna upotreba veb sajtova za sajber seks i sajber pornografiju; 2. Zavisnost od socijalnog umrežavanja (Social networking addiction) – preterana involviranost u socijalne odnose na mreži; 3. Net kompulsije (Net compulsion) – zavisnost od kockanja, kupovine i igranja igrica preko interneta i drugo; 4. Prezasićenost informacijama (Information overload) – opsesivno surfovanje i pretraživanje baza podataka; 5. Zavisnost od informaciono-komunikacionih tehnologija (Information communication technology addiction) (Mučibabić, 2013 prema Rosić, 2019). Međutim, ove kategorije nisu uključene u trenutne klasifikacije (Masi et al., 2020).

 Iako je pojam ‘zavisnost’ istorijski povezan s patološkom upotrebom psihoaktivnih supstanci, istraživanja tokom posljednjih nekoliko decenija promenila su naše razumevanje ovog poremećaja. Postalo je očigledno da su različita ponašanja takođe deo ove bolesti. Postoji mnogo dokaza da se zavisnosti o psihoaktivnim supstancama i bihejvioralne zavisnosti (zavisnosti vezane za određeno ponašanje), preklapaju u više segmenata, uključujući komorbiditet, tok bolesti, genetsku i neurobiološku podlogu, razvoj tolerancije i mogućnost tretmana. Suštinska razlika bihejvioralne adikcije je ta da je u središtu poremećaja određeno ponašanje, a ne psihoaktivna supstanca (Rosić, 2019). Young (1998 prema Jelkić, 2019) je uvidela da internet korisnici postaju zavisni od osećaja i doživljaja koje dobijaju koristeći internet. Dakle, ne postaju zavisni od interneta po sebi, već pronalaze specifične oblike zadovoljstva u „sajber” prostoru.

(Image by Alexas_Fotos from Pixabay)

Internet zavisnost i drugi poremećaji

Ipak, diskusija da li poremećaj internet zavisnosti treba smatrati primarnim poremećajem zavisnosti ili sekundarnim poremećajem zbog drugih psihijatrijskih bolesti predstavlja veoma aktuelnu temu. Istraživanja koja su izučavala zavisnost od interneta pokazala su da je ona povezana sa brojnim drugim psihijatrijskim poremećajima: poremećajem deficita pažnje/hiperaktivnošću, opsesivno-kompulzivnim poremećajem, anksioznošću i depresijom, visokim nivoom emocionalne nestabilnosti, impulsivnosti, psihoticizmom, itd.

Kod ljudi kod kojih dominira depresivno raspoloženje, prekomerna upotreba interneta može predstavljati (neprilagođenu) strategiju suočavanja, koja služi bežanju od negativnih osećanja i/ili prevazilaženju negativnih životnih događaja (npr. traumatičnih događaja). Svakodnevno suočavanje sa realnim životom, sa svim njegovim izazovima, frustrirajućim dilemama i pritiskom koji stvaraju neophodnost donošenja odluka i rešavanja problema, za ove ljude je teško podnošljiva, i nešto što ih stalno vraća ponašanju koje ih “anestezira”.

Za ljude sa lošom samokontrolom i osobinama kao što su impulsivnost i traženje senzacija, internet može predstavljati prikladno sredstvo za zadovoljenje njihovih često povišenih komponenti impulsivnosti, omogućavajući im oslobađanje od negativnih osećanja brzim radnjama (npr. istovremenim brzim uključivanjem u nove virtuelne veze) (Gervasi et al., 2017). Međutim, važno je istaći zapažanje da se kod mladih ljudi depresivnost može manifestovati drugačije nego kod odraslih, često kao poremećaj ponašanja, negativistično i buntovno, nekada čak i antisocijalno ponašanje (Kovačević, 2013). Uz to razdražljivost, agresija, lošiji uspeh ili izostanci iz škole, bežanje od kuće, korišćenje psihoaktivnih supstanci i drugi oblici rizičnog ponašanja neretko su udruženi sa niskim samopštovanjem, osećanjem umora, čestim izlivima besa i osećanjem dosade i praznine. Depresivnost se tada ispoljava manje preko promena u raspoloženju, a više u vidu osećanja praznine, necelovitosti, dosade, niskog samopoštovanja, poteškoća u osmišljavanju slobodnog vremena i izvršavanju planiranih aktivnosti.

Međutim, s obzirom da je dnevno funkcionisanje svakog od nas bitno uslovljeno korišćenjem interneta, postavlja se pitanje šta je prekomerna upotreba interneta, i kada ona prerasta u internet zavisnost. Odgovor na ovo pitanje još uvek nije u potpunosti jasan.

Generalno, dok povećana upotreba interneta pojedinca drži duže vreme ispred kompjuterskog, telefonskog ili nekog od drugih ekrana, sprečavajući ga da obavlja i druge aktivnosti u toku dana, ali ne remeteći sveukupno dnevno funkcionisanje, smatra se da se opisani pojedinac može identifikovati kao osoba koja je sklona prekomernoj upotrebi. Za razliku od njih, zavisnici od interneta će promeniti stil života i imati psihološku zavisnost u odnosu na osećaje i doživljaje koje dobijaju koristeći internet.

Na primer, mladi par u Koreji, proveo je toliko vremena odgajajući virtuelnu ćerku na mreži, da su zanemarili svoju stvarnu ćerku, koja je na kraju umrla. U Kini, dva studenta iz Chongkinka koji su igrali onlajn igricu dva dana zaredom su se onesvestili na železničkoj pruzi, nakon čega ih je pregazio nailazeći voz. Iako je neopravdano okriviti zavisnost od interneta za takve tragedije — pri čemu ne znamo da li su ovi mladi ljudi patili od neke druge patologije koja je mogla da dovede do ovakvih negativnih ishoda — slučajevi svakako skreću pažnju na mračniju stranu korišćenja interneta.

Kod nas u Srbiji, iako još uvek ne postoji zvanična dijagnoza poremećaja zavisnosti od interneta, adolescenti koji se suočavaju sa problemima ove zavisnosti mogu pronaći pomoć u okviru Dnevne bolnice za bolesti zavisnosti u adolescenciji na Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu, kao i u okviru Centra za mlade u Specijalnoj bolnici za bolesti zavisnosti, isto u Beogradu.

 

Literatura:

American Psychiatric Association, 2013. Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, 5th edition.

Awan, H. A., Aamir, A., Diwan, M. N., Ullah, I., Pereira-Sanchez, V., Ramalho, R., Orsolini, L., de Filippis, R., Ojeahere, M. I., Ransing, R., Vadsaria, A. K., & Virani, S. (2021). Internet and Pornography Use During the COVID-19 Pandemic: Presumed Impact and What Can Be Done. Frontiers in psychiatry, 12, 623508. https://doi.org/10.3389/fpsyt.2021.623508

Beard, K. W., & Wolf, E. M. (2001). Modification in the Proposed Diagnosis Criteria for Internet Addiction. Cyber Psychology and Behavior, 4, 377-383. http://dx.doi.org/10.1089/109493101300210286

Dong, H., Yang, F., Lu, X., & Hao, W. (2020). Internet Addiction and Related Psychological Factors Among Children and Adolescents in China During the Coronavirus Disease 2019 (COVID-19) Epidemic. Frontiers in psychiatry, 11, 00751. https://doi.org/10.3389/fpsyt.2020.00751

Gervasi, A. M., La Marca, L., Lombardo, E. M. C., Mannino, G., Iacolino, C., & Schimmenti, A. (2017). Maladaptive personality traits and internet addiction symptoms among young adults: A study based on the alternative DSM-5 model for personality disorders. Clinical Neuropsychiatry, 14(1), 20–28.

Internet World Stats. (2021). preuzeto 20.12.2021., sa https://www.internetworldstats.com/stats.htm

Kovačević, M. (2013). Ličnost zavisnika od droga i alkohola – sličnosti i razlike. Engrami, Vol. 35 (3-4).

Masi, G., Berloffa, S., Muratori, P., Paciello, M., Rossi, M., & Milone, A. (2020). Internet addiction disorder in referred adolescents: a clinical study on comorbidity. Addiction Research and Theory, 0(0), 1–7. https://doi.org/10.1080/16066359.2020.1772242

Pan, Y., Chiu, Y., & Lin, Y. (2020). Neuroscience and Biobehavioral Reviews Systematic review and meta-analysis of epidemiology of internet addiction. Neuroscience and Biobehavioral Reviews, 118(August), 612–622. https://doi.org/10.1016/j.neubiorev.2020.08.013

Rosić, M. (2020). Bolesti Zavisnosti Koje Nisu Uzrokovane Psihoaktivnim Supstancama. Psymedica, 10(1–2), 52–56. https://doi.org/10.7251/psy1901052r

Siste, K., Hanafi, E., Sen, L. T., Christian, H., Adrian, Siswidiani, L. P., Limawan, A. P., Murtani, B. J., & Suwartono, C. (2020). The Impact of Physical Distancing and Associated Factors Towards Internet Addiction Among Adults in Indonesia During COVID-19 Pandemic: A Nationwide Web-Based Study. Frontiers in psychiatry, 11, 580977. https://doi.org/10.3389/fpsyt.2020.580977

Thomas, Z. (2020). Netflix gets 16 million new sign-ups thanks to lockdown. Preuzeto 8.4.2022. sa https://www.bbc.com/news/business-52376022

Terkl, S. (2011). Sami zajedno: zašto očekujemo više od tehnologije nego jedni od drugih. Prevela s engleskog Biljana Stanković. Beograd: Clio.

World Health Organization, 2018. International Classification of Diseases for Mortality and Morbidity Statistics (11th Revision). Retrieved from. https://icd.who

Naslovna fotografija: ROMAN ODINTSOV

Autor: Andjelija Dimović

Psiholog i TA savetnik

0 komentara

Prosledi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Povezani članci

Zašto nas osećanja zbunjuju?

Zašto nas osećanja zbunjuju?

Veliki deo našeg iskustva čine emocionalne reakcije. Osećamo tugu povodom prekinutog odnosa, anksioznost povodom neizvesne budućnosti, bes prema napornom komšiji, krivicu povodom nepromišljeno...