loader image

Briga o sebi

maj 19, 2022 | O životu | 0 Komentara

Ukoliko ste pomislili da ćete u daljem tekstu naći konkretne postupke i savete koji će vas voditi do instant zadovoljstva – odustanite od toga. Koliko puta ste pročitali savet da bi trebalo da odvojite vreme za kupovinu, za kupku, druženje sa prijateljima, dan u spa centru, putovanje, spremanje omiljene hrane i slično? Koliko je trajalo zadovoljstvo koje ste dostigli nakon što ste realizovali neku od navedenih aktivnosti? Pretpostavljam da je bilo kratkotrajno.

To se dešava zbog toga što briga o sebi ne dolazi sa uputstvom za upotrebu. Ona ne podrazumeva obavljanje konkretne aktivnosti koja će vas dovesti do brzog i trenutnog zadovoljstva. Briga o sebi podrazumeva mnogo više od toga – ona je stil života. Ukoliko ste spremni da preuzmete odgovornost za vašu fizičku, mentalnu i emotivnu dobrobit, ovaj tekst vam može poslužiti kao orijentir u prvom koraku ka vođenju brige o sebi. Samo, vodite računa da ne odlučite da se pokrenete u ponedeljak – već od ovog trenutka.

( Photo by Taisiia Stupak on Unsplash)

Kako da znamo šta sve (ni)je briga o sebi?

Briga o sebi ne zahteva novac ili luksuz. Briga o sebi nije nešto što zahteva dosta slobodnog vremena, vreme kada ste na odmoru, kada prođu obaveze, kada deca odrastu, kada odete u penziju… Briga o sebi ne zna za uzrast. I najvažnije, briga o sebi ne podrazumeva da radimo samo ono što nam je prijatno. Briga o sebi nisu neke od sledećih poruka koje šaljemo sebi:

„Nemoj da se opuštaš, nisi zaslužio/la.“

„Učini im još ovaj put, iako se ne osećaš dobro.“

„Nemoj da razočaraš.“

„Pogrešiti je strašno.“

Briga o sebi je odgovornost koju preuzimamo nad sopstvenim životom. Briga o sebi ne znači da ćemo se uvek osećati prijatno i lagodno, već da ćemo činiti i ono što nam je možda izazovno/neprijatno zarad dugoročne dobrobiti.

Prepreke na putu vođenja brige o sebi najčešće nastaju u detinjstvu kada dete nauči da njegove potrebe nisu bitne. Deca narcisoidnih roditelja, deca čije su potrebe i emocije zanemarivane, koja su rasla u strogoj i hladnoj atmosferi, čiji su roditelji bili isključeni, počinju da osećaju krivicu ukoliko svoje potrebe i emocije stavljaju u prvi plan.

Vremenom ta deca postaju odrasle osobe koja zauzimanje za sebe i svoje potrebe razumeju kao izraz sebičnosti. Stoga, za početak je najvažnije razumeti da briga o sebi nije sebičan čin, iako takve poruke nekada dobijemo iz okruženja. Često se dešava da kada klijentima na psihoterapiji uputim pitanje „Koje Vaše potrebe stoje iza takvog ponašanja?“, naiđem na izraz zbunjenosti i nemogućnosti da se dođe do odgovora.

 

Vodite računa kako razgovarate sa sobom

Koliko se često pitate – Kako sam? Šta mi je u ovom trenutku potrebno? Kakvu poruku mi telo trenutno šalje? Šta je to što mi (ne) prija? Ako želite da se pobrinete za sebe, potrebno je da smognete hrabrosti i da pružite sebi odgovor na pomenuta pitanja, iako se odgovor možda ne bi svideo vama dragim ljudima.

Kako reagujete kada „pogrešite“? Da li kritikujete sebe i prepuštate se osećanju stida i sramote? Da li više vremena provodite žaleći što se desila greška ili se podstičete i na razmišljanje o rešenju? Osobe koje brinu o sebi nastoje da sa sobom razgovaraju na nežan i umirujući način i kada pogreše. Teže da sebi pruže utehu i zagrljaj koje očekuju i od drugih osoba. Nekada se dešava da osoba „započne“ sa brigom o sebi tako što napravi neki plan koji vodi do određenog cilja i eventualno nerealizovanje plana služi kao razlog da osoba sebe najoštrije kritikuje.

(pexels-andrea-piacquadio-774866)

Kritikujući način komunikacije sa sobom dovodi do konstantnog doživljaja neadekvatnosti, stida, apatičnosti, umora, nezadovoljstva, preplavljenosti, anksioznosti, iritabilnosti…

 

Postavite granice između sebe i drugih ljudi

Svima nam je važan doživljaj pripadnosti i prihvaćenosti od strane nama bliskih ljudi. Međutim, kada počnemo da ne izražvamo sebe na autentičan način kako ne bismo „rizikovali“ da se nekome i ne svidimo, onda prestajemo da brinemo o sebi. Koliko se često pitate „Šta on/a sada misli o meni?“, a koliko „Kako se ja osećam u društvu ove osobe?“. Vođenje brige o tome šta drugi misle o vama zahteva ogromnu količinu energiju i vremena. U isto vreme, postajete sve udaljeniji od svojih potreba. Ne možete se svima svideti, niti bi trebalo. Kada vam briga o sebi postane prioritet, mišljenje drugih ljudi prestaje da bude reper vaših osećanja.

Naučite da kažete „ne“, ali isto tako naučite i da kažete „da“ onome što želite. Kada primetite da vas drugi ljudi iskorišćavaju ili od vas zahtevaju više nego što bi trebalo, imate potpuno pravo da postavite granice. Ne možete spasiti ljude, niti je to potrebno. Istina je da osobe koje brinu o sebi imaju i kvalitetnije odnose sa drugima.

 

Vodite se dugoročnim ciljevima

Zakažite pregled kod lekara. Obavite obavezu koja već dugo čeka na svoj red. Pokrenite se u pravcu rešavanja toksičnih odnosa. Krenite sa vežbanjem. Ostavite cigarete. Počnite sa zdravom ishranom. Ovo su upravo aktivnosti koje nisu najprijatnije i najlakše za izvođenje, ali doprinose vašem rastu i razvoju. I to je upravo briga o sebi – upustiti se u obavljanje onih aktivnosti koje nas frustriraju, ali su dugoročno dobre i zdrave za nas.

(Photo by Toa Heftiba on Unsplash)

Odvojite vreme za sebe

Iako se briga o sebi ne može svesti na primanjenjivanje konkretne aktivnosti, ona uključuje realizovanje aktivnosti koje nas opuštaju. Takve aktivnosti ne moraju zahtevati mnogo vremena – nekada i odvajanje pet minuta za praktikovanje veoma značajnih vežbi disanja jeste upravo izraz brige o sebi. Imate pravo na aktivnosti koje nisu povezane sa određenim poslovnim/akademskim ciljem, već u kojima samo uživate. Upoznajte sebe, otkrijte neke nove talente, gajite svoju radoznalost, podstičite ono dete u vama na igru i zabavu.

 

Ne čekajte da sagorite

Sa promenom počnite u pravo vreme – sada. Ne čekajte da vam se nagomila umor, da stignu „bolja vremena“ ili da doživite uspeh pomoću ćete „zaslužiti“ da se pobrinete za sebe. Potrudite se da vam bude prijatno u svom društvu svakog dana ili većinu vremena. Budite sebi svoj dom u kojem ćete se osećati najsigurnije.

 

Naslovna fotografija: pexels-andre-furtado-1263986

 

 

Autor: Jelena Janjić

Pedagog i sistemski porodični psihoterapeut

0 komentara

Prosledi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Povezani članci

Zašto nas osećanja zbunjuju?

Zašto nas osećanja zbunjuju?

Veliki deo našeg iskustva čine emocionalne reakcije. Osećamo tugu povodom prekinutog odnosa, anksioznost povodom neizvesne budućnosti, bes prema napornom komšiji, krivicu povodom nepromišljeno...