loader image

Socijalna anksioznost i socijalna fobija

maj 26, 2020 | O životu | 0 Komentara

Svima nam je poznat osećaj nervoze i nelagode u nekim socijalnim situacijama. Takve situacije su:

  • upoznavanje nove osobe,
  • javni nastupi (držanje prezentacije, govora, recitovanje, pevanje pred drugima),
  • ulazak u sobu u kojoj su nepoznati ljudi,
  • korišćenje javnih toaleta,
  • konzumiranje hrane u restoranima,
  • sedenje u kafiću bez društva,
  • razgovor sa ljudima od autoriteta,
  • odlasci na žurke,
  • pokretanje razgovora,
  • ljubavni sastanak,
  • izlazak na ispit,
  • odlazak u školu ili na posao.
  • telefoniranje

Ali veliki broj ljudi u ovim situacijama oseća mnogo više od nelagode. Tada govorimo o socijalnoj anksioznosti.

Čega se to plaše socijalno anksiozni?

Obično je to:

  • strah od osuđivanja,
  • strah da se ne osramote,
  • da ne budu poniženi,
  • da nekoga slučajno ne uvrede,
  • strah da budu u centru pažnje,
  • strah od negativne procene.

Šta je u osnovi socijalne anksioznosti?

To je negativna slika o sebi i suštinsko neprihvatanje sebe.

Ubeđenje da nešto nije u redu sa nama, defektni smo, neadekvatni, i stoga, manje vredni od drugih ljudi. Osoba sa ovim problemom može nastojati da se prikaže u što pozitivnijem svetlu pred drugima, i ulagaće velike napore da ostavi dobar utisak na njih, kako ne bi bila razotkrivena. Ili će pak, izbegavati sve socijalne situacije u kojima oseća nelagodu i neprijatnost. I tako značajno osiromašivati svoj život.

Šta je socijalna fobija?

To je poremećaj socijalne anksioznosti kada je osoba preplavljena intenzivnom anksioznošću povodom različitih socijalnih situacija. U takvom stanju svakodnevni događaji postaju veliki izazov. Stres u ovim situacijama postaje prevelik i teško je da njime upravljate. Možete provesti dane brinući i razmišljajući o situaciji u kojoj treba da se nađete. Ili, možete odreagovati neposredno pre ulaska u situaciju ili u samoj situaciji, tako što će vas preplaviti anksioznost ili panika.

Simptomi socijalne anksioznosti su:

  • ubrzan srčani rad,
  • mišićna napetost,
  • znojenje,
  • crvenilo lica,
  • podrhtavanje glasa,
  • problemi sa stomakom, mučnina, dijareja,
  • pojačan nagon na mokrenje,
  • otežano disanje,
  • suva usta,
  • vrtoglavica,
  • osećaj da ste van svog tela.

Na misaonom planu mogu da se jave različita iracionalna uverenja i scenariji koji su katastrofičnog sadržaja. Možete pomisliti “A šta ako se izblamiram i ispadnem glup/a?” ili “A šta ako  uvredim nekoga?” ili “A šta ako ne ostavim dobar utisak na druge?”

Kako izgleda život sa socijalnom anksioznošću?

Intenzivna socijalna anksioznost remeti svakodnevno funkcionisanje, jer situacije koje većina ljudi doživljava kao normalne i neugrožavajuće, osoba sa ovim problemom će izbegavati. Kako bi izbegla neki događaj koji je čini preplašenom i da bi smanjila napetost, moguće je i da će osoba sa ovim problemom konzumirati alkohol.

Nisu sve socijalne situacije problem osobi sa izraženijom socijalnom anksioznošću. Recimo razgovor u četiri oka može da obavi bez ikakvih poteškoća, ali odlazak na žurku je noćna mora, pa ga izbegava po svaku cenu.

Vremenom, ukoliko se ne rešava, postoji mogućnost da ovaj problem napreduje i obuhvati više socijalnih situacija, što postaje mnogo ozbiljnije.

Stefan je pametan, sposoban menadžer. Brzo je napredovao na poslu. Ali kada su mu ponudili još jedno unapređenje, odbio je, što je dovelo u opasnost njegovu karijeru. Zašto? Pomisao da bi bio u centru pažnje na velikom sastanku, što  bi od njega zahtevala nova pozicija, bacila je Stefana u paniku, sa fizičkim simptomima lupanja srca, znojenja i crvenilom lica. Stefan pati od socijalne fobije, intenzivnog i iracionalnog stalnog straha da će ga drugi ljudi negativno procenjivati. U ovom slučaju, strah koji nije mogao da prevaziđe koštao ga je karijere.

Socijalna fobija može biti poput opisane (on se plašio samo procenjivanja na poslu). Ali, kao što je pomenuto, može biti i generalizovana, što je mnogo ozbiljnije stanje u kojem povodi za strah mogu biti najjednostavnije stvari, od odlaska u kafić, do telefonskog poziva.

Kada se izbegavaju neke ili skoro sve socijalne situacije to utiče na odnose sa drugima, kao i na javljanje niskog samopouzdanja, depresije, preosetljivosti na kritiku. Takođe, socijalne veštine se slabije razvijaju.

Kako prevazići socijalnu anksioznost i socijalnu fobiju?

Socijalna anksioznost može da se uspešno tretira kognitivnom-bihejvioralnom psihoterapijom. Kada je reč o socijalnoj fobiji, po navodima stručnjaka, najbolje rezultate u lečenju daje kombinovani pristup medikamentozne terapije i kognitivno-bihejviorane psihoterapije.

Autor: Aleksandra Stamenković

Psiholog i REBT psihoterapeut u edukaciji

0 komentara

Prosledi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Povezani članci

Zašto nas osećanja zbunjuju?

Zašto nas osećanja zbunjuju?

Veliki deo našeg iskustva čine emocionalne reakcije. Osećamo tugu povodom prekinutog odnosa, anksioznost povodom neizvesne budućnosti, bes prema napornom komšiji, krivicu povodom nepromišljeno...