loader image

Reč godine 2022. godine – gaslajtovanje

apr 10, 2023 | O životu | 0 Komentara

Američki izdavač rečnika Merijam-Vebster je 28. novembra 2022. godine, proglasio pojam „gaslighting“ za reč godine, s obzirom da se ovaj pojam putem interneta pretraživao 1740% češće nego u prethodnoj godini, uz veliko interesovanje tokom cele godine.

 

Šta znači „gaslajtovanje“?

„Gaslajtovanje“ ili prevedeno „sluđivanje“ označava praksu manipulacije ili grubog dovođenja nekoga u zabludu zarad sopstvene koristi. Žrtve gaslajtovanja se namerno i sistematski izlažu lažnim informacijama, koje ih navode da dovedu u pitanje ono što znaju da je istina, često i o njima samima. Na kraju, počinju da sumnjaju u svoje pamćenje, opažanje, pa čak i u sopstveni razum.

(Photo by Rodnae-productions on Pexels)

Kako funkcioniše „gaslajtovanje“?

„Gaslajtovanje” je više od izolovanih slučajeva obmane, manipulacije ili davanja dezinformacija. To je zapravo dovođenje u pitanje stvarnosti druge osobe, negiranjem činjenica, njenog okruženja ili osećanja.

Kada je neko žrtva „gaslajtovanja”, počeće da preispituje sebe, svoja sećanja, nedavne događaje i sopstvenu percepciju. Nakon komunikacije sa osobom koja je „gaslajtuje”, žrtva će početi da se oseća zbunjeno i pitaće se da li nešto nije u redu sa njom. Možda će početi da misli da je zapravo ona kriva za nešto ili da je previše osetljiva. „Gaslajtovanje” navodi žrtvu da dovede u pitanje i svoje rasuđivanje, samopoštovanje i opšte mentalno zdravlje.

Najčešće se odvija postepeno, tokom određenog vremenskog perioda. Iskustvo kontinuiranog negiranja toga kako se osoba oseća ili kako doživljava situaciju, može je na kraju uveriti da izmišlja scenarije koji zapravo ne postoje, iako je ono što oseća ili doživljava stvarno.

Javlja se u različitim međuljudskim odnosima, uključujući partnerske, porodične, profesionalne, pa čak i u okviru šireg društvenog konteksta.

U poslednje vreme, sve više privlači pažnju „gaslajtovanje” u oblasti medicine, koje se dešava kada lekari poriču ljudima njihovo iskustvo da se osećaju bolesno ili da ih nešto boli, i umesto toga okrivljuju za bolest i njihove simptome psihološke faktore ili njihovu nisku toleranciju na bol.

 

Kako je „gaslajtovanje“ dobilo ime?

Termin „gaslajtovanje“ potiče iz drame Patrika Hamiltona iz 1938. godine, koja je u Americi poznata kao „Ulica anđela“, a kasnije je Alfred Hičkok od toga napravio film „Gas Light“ („Sluđivanje“).

U filmu, manipulativni muž pokušava da navede svoju ženu da pomisli da je izgubila razum, menjajući intenzitet svetala na gasnim lampama (fenjeri) i negirajući da je došlo do bilo kakvih promena. Ne samo da remeti njeno okruženje i navodi je da veruje da je luda, već je i zlostavlja i kontroliše, odvajajući je od porodice i prijatelja.

(Photo from Wikipedia)

Posledično, žena počinje da preispituje sebe, svoja osećanja, svoja opažanja i sećanja. Pored toga, ona se oseća neurotično, kao da je „van kontrole“ i preosetljiva, što je i cilj „gaslajtovanja“ – da se žrtva dovede do toga da se oseća nesigurno oko toga šta je istina, a šta nije.

Pošto je ovaj film bio istinit prikaz kontrolišućih i toksičnih radnji koje manipulativni ljudi koriste, stručnjaci za mentalno zdravlje su ovu vrstu emocionalnog zlostavljačkog ponašanja počeli da označavaju kao „gaslajtovanje“.

 

Da li gaslajtovanje” može biti nenamerno?

Moguće je da pojedinac nekog „gaslajtuje“, a da ne zna da to čini. Važno je, međutim, da „gaslajter” uživa u posedovanju kontrole nad umom i ponašanjem žrtve, čak i ako ne može da artikuliše ili prizna ovu činjenicu. Neki ljudi to rade jer su i sami bili svedoci „gaslajtovanja“ u detinjstvu, od strane roditelja. Bez obzira na nivo svesnosti „gaslajtera”, njihovo ponašanje nikada nije prihvatljivo i važno je razumeti da je „gaslajtovanje“ oblik psihičkog zlostavljanja.

(Photo by Min An on pexels)

Koje taktike koriste „gaslajteri“?

Laganje: ljudi koji se služe „gaslajtovanjem” često su patološki lažovi, a neretko imaju i izražene narcističke karakteristike. Za njih je tipično da otvoreno lažu i, čak i kad im žrtva pokaže dokaze njihove obmane, ne odustaju od svojih priča i ne menjaju ih. Oni žrtvi mogu reći nešto poput: „Izmišljaš stvari”, „To se nikada nije dogodilo” ili „Ti si lud/a”.

Laž i izobličenje stvarnosti su osnovne taktike „gaslajtera”. Čak i kad žrtva zna da ne govore istinu, mogu biti veoma ubedljivi i na kraju, žrtva počinje da se preispituje.

Urušavanje ugleda žrtve: osobe koje „gaslajtuju” mogu širiti tračeve i glasine o žrtvi. Dok se pretvaraju da su zabrinuti za nju, drugima suptilno govore da izgleda emocionalno nestabilno ili „ludo”. Nažalost, ova taktika može biti izuzetno efikasna i mnogi ljudi mogu poverovati zlostavljaču, a da ne znaju celu priču. Pored toga, neko ko se bavi „gaslajtovanjem” može i žrtvu optužiti da laže, govoreći joj da i drugi ljudi, takođe, misle tako o njoj. Iako ovi ljudi možda nikada nisu rekli nešto loše o žrtvi, „gaslajter” će učiniti sve da je navede da veruje u to.

Odvlačenje pažnje: kada žrtva nekome ko je „gaslajtuje“ postavi pitanje ili ga prozove za nešto što je rekao ili uradio, on/ona može da promeni temu, postavljanjem drugog pitanja umesto da odgovori na njeno pitanje. Time „gaslajteri“ pokušavaju da poremete tok misli žrtve i da je navedu da odustane od preispitivanja.

Minimiziranje misli i osećanja žrtve: minimiziranje emocija žrtve omogućava osobi koja je „gaslajtuje” da stekne moć nad njom. „Gaslajteri“ često imaju izjave poput: Smiri se”, „Preteruješ” ili „Zašto si tako osetljiv/a”. Sve ove izjave minimiziraju to kako se žrtva oseća ili njene misli i govore da nije u pravu.

Kada je osoba stalno suočena sa nekim ko ne priznaje njene misli, osećanja ili uverenja, vremenom će i sama početi da ih dovodi u pitanje.

Prebacivanje krivice: svaka diskusija se nekako okrene u to da je žrtva kriva za nešto što se dogodilo. Čak i kad žrtva pokuša da razgovara o tome kako se oseća zbog ponašanja zlostavljača, oni su u stanju da izokrenu razgovor tako da se na kraju žrtva pita da li je ona uzrok njihovog lošeg ponašanja. Na primer, mogu da tvrde da se ne bi prema njoj ponašali na taj način, samo da se ona ponašala drugačije.

Poricanje lošeg ponašanja: ljudi koji se bave „gaslajtovanjem“ poznati su po tome što poriču da su uradili bilo šta loše, kako bi izbegli preuzimanje odgovornosti za svoje loše postupke. Ovo poricanje dovodi do toga da se žrtva „gaslajtovanja“ oseća nevidljivom i beznačajnom.

Korišćenje saosećajnih reči kao oružja: ponekad, kada je osoba koja koristi „gaslajtovanje“ prozvana da to radi ili kad joj se na to ukaže, pokušaće da izgladi situaciju uz pomoć saosećajnih reči, koje su pune ljubavi. Na primer: „Znaš koliko te volim. Nikad te namerno ne bih povredio/la.“

Ove reči mogu biti ono što žrtva želi da čuje, ali su neautentične, posebno ako se nastavlja isto ponašanje. Međutim, to može biti dovoljno da ubede žrtvu da im oprosti, što im omogućava da izbegnu odgovornost ili posledice za svoje loše ponašanje.

(photo by Rodnaeproductions on Pexels)

Ponovno pisanje istorije“. Osoba koja „gaslajtuje“ sklona je da prepričava priče na načine koji joj idu u prilog. Na primer, partner vas je gurnuo uza zid, a kada razgovarate o tome kasnije, izokrene priču i kaže da ste se saplelii i da je on pokušao da vas zadrži, zbog čega ste pali na zid.

Možda će osoba i sama početi da sumnja u svoje sećanje na ono što se stvarno dogodilo. Podsticanje zbunjenosti i njenog preispitivanja je upravo namera „gaslajtera“.

Izolacija. Mnogi „gaslajteri“ se trude da izoluju žrtvu od prijatelja, porodice i drugih mreža podrške, kako ne bi uzela u obzir njihovu perspektivu.

(Photo by cottonbro studio on pexels)

Koji su znakovi da ste izloženi „gaslajtovanju“?

  • Sumnjate u svoja osećanja i stvarnost: pokušavate da ubedite sebe da tretman koji dobijate nije tako loš ili da ste previše osetljivi.
  • Dovodite u pitanje svoje rasuđivanje i opažanje: plašite se da progovorite ili da izrazite svoje emocije. Naučili ste da se zbog iznošenja svog mišljenja na kraju osećate još gore, pa umesto toga ćutite.
  • Osećate se ranjivo i nesigurno: često se, kada je u pitanju vaš partner, prijatellj ili član porodice, osećate kao da „hodate po ljusci od jajeta“. Osećate se „kao da ste na ivici“ i fali vam sapomoštovanja.
  • Osećate se usamljeno i nemoćno: ubeđeni ste da svi oko vas misle da ste „čudni“, „ludi“ ili „nestabilni“, baš kao što osoba koja vas „gaslajtuje“ kaže da jeste. Zbog toga se osećate izolovano.
  • Pitate se da li ste ono što kažu da jeste: osoba koja vas „gaslajtuje“ izgovara reči koje čine da se osećate kao da niste u pravu, da ste neinteligentni, neadekvatni ili ludi. Ponekad i sami to mislite i govorite sebi.
  • Razočarani ste u sebe i ono što ste postali: na primer, osećate se kao da ste slabi i pasivni, a nekada ste bili jači i samouvereniji.
  • Osećate se zbunjeno: ponašanje osobe koja vas „gaslajtuje“ vas zbunjuje, kao da je u pitanju dvostruka ličnost.
  • Brinete da ste previše osetljivi: ta osoba minimizira svoje loše ponašanje ili reči govoreći: „Samo sam se šalio“ ili „Previše si mek/a“.
  • Imate osećaj predstojeće propasti: osećate kao da će se nešto strašno dogoditi kada ste u blizini ove osobe. Ovo može uključivati osećaj ugroženosti ili „kao da ste na ivici“, bez znanja zašto.
  • Provodite mnogo vremena u izvinjavanju: osećate potrebu da se sve vreme izvinjavate za ono što radite ili ko ste.
  • Osećate se neadekvatno: osećate se kao da nikada niste „dovoljno dobri“. Trudite se da ispunite očekivanja i zahteve drugih, čak i ako su nerazumni.
  • I sami se preispitujete: često se pitate da li se tačno sećate detalja prošlih događaja, a možda ste čak prestali da pokušavate da podelite ono čega se sećate iz straha da nije ispravno.
  • Pretpostavljate da su drugi razočarani u vas: sve vreme se izvinjavate za ono što radite ili ko ste, pod pretpostavkom da ste razočarali ljude ili da ste na neki način pogrešili.
  • Pitate se šta nije u redu sa vama: Pitate se da li nešto suštinski nije u redu sa vama, odnosno, brinete se da niste dobro psihički.
  • Imate problem sa donošenjem čak i jednostavnih odluka, jer nemate poverenja u sebe: Radije biste dozvolili svom partneru, prijatelju ili članu porodice da donosi odluke umesto vas i trudite se da to u potpunosti izbegnete.

(Photo by Rodnae-productions on Pexels)

Kako „gaslajtovanje“ utiče na mentalno zdravlje žrtve?

„Gaslajtovanje“ ima za cilj da izazove nesigurnost i sumnju u sebe, što je često štetno za mentalno zdravlje žrtve. Mogu se javiti anksioznost, depresija, dezorijentacija, sniženo samopoštovanje, suicidalne misli i drugi problemi mentalnog zdravlja. Iz tog razloga važno je da prepoznate kad doživljavate „gaslajtovanje“, kako biste mogli da nešto preduzmete povodom toga.

 

Šta možete učiniti ako vas neko „gaslajtuje“?

  • Udaljite se. Može biti od pomoći da se odmaknete od intenzivnih emocija koje „gaslajtovanje“ može izazvati. Fizičko napuštanje situacije može pomoći, ali možete pokušati da koristite i neke tehnike opuštanja, kao što su duboko disanje ili vežbe uzemljenja.
  • Sačuvajte dokaze. Pošto vas „gaslajtovanje“ može naterati da se preispitujete, čuvajte dokaze o vašim iskustvima. Vodite dnevnik, čuvajte poruke ili mejlove, kako biste kasnije mogli da se osvrnete na njih i podsetite se da ne treba da sumnjate u sebe ili da se preispitujete.
  • Postavite granice. Granice govore drugima šta ste spremni da prihvatite u odnosu. Jasno stavite do znanja da nećete dozvoliti drugoj osobi da trivijalizuje ili poriče ono što imate da kažete.
  • Potražite drugu perspektivu. Razgovarajte sa prijateljem ili članom porodice o tome kroz šta prolazite. Perspektiva druge osobe može pomoći da vam situacija bude jasnija.
  • Prekinite odnos. Iako može biti teško, prekid veze sa nekim ko vas stalno „gaslajtuje“ je često najefikasniji način da se prekine zlostavljanje.
  • Potražite stručnu pomoć. To vam može pomoći da saznate više o ovom fenomenu, da steknete jasniju perspektivu i naučite kako da se nosite sa „gaslajtovanjem“.

 

Reference

https://www.verywellmind.com/is-someone-gaslighting-you-4147470

https://www.psychologytoday.com/intl/blog/power-in-relationships/202212/why-gaslighting-was-the-word-of-the-year

https://www.psychologytoday.com/intl/basics/gaslighting

https://www.forbes.com/health/mind/what-is-gaslighting/

Naslovna fotografija: Vera Arsic on pexels

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Autor: Nataša Milinković

Psiholog i edukant REBT psihoterapije

0 komentara

Prosledi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Povezani članci

Poremećaj prilagođavanja

Poremećaj prilagođavanja

Tokom života, svi se suočavamo sa različitim stresnim životnim događajima ili promenama, kao što su problemi na poslu, promena posla, preseljenje, raskid veze ili razvod, finansijske teškoće,...