loader image

Peripartalna (postporođajna) depresija

apr 20, 2022 | O životu | 0 Komentara

Za većinu žena, rađanje deteta je uzbudljivo i radosno iskustvo, ali podrazumeva i jedan buran period života. Međutim, kod nekih žena dolazi do razvoja peripartalne (ranije postporođajne) depresije, i sama trudnoća, rađanje i prvi meseci detetovog života mogu biti uznemirujući i teški.

Depresija tokom trudnoće i posle porođaja

Peripartalna depresija se odnosi na depresiju koja se javlja tokom trudnoće ili nakon porođaja.

Peripartalna depresija je ozbiljna, ali izlečiva bolest koja uključuje osećanja ekstremne tuge, ravnodušnosti i/ili anksioznosti, kao i promene u energiji, snu i apetitu. Nosi rizik kako za majku, tako i za dete.

Procenjuje se da jedna od sedam žena doživljava peripartalnu depresiju.

Trudnoća i period nakon porođaja mogu biti posebno ranjivo vreme za žene. Majke često doživljavaju velike biološke, emocionalne, finansijske i društvene promene tokom ovog perioda. Neke žene mogu biti izložene povećanom riziku od razvoja problema sa mentalnim zdravljem, posebno depresije i anksioznosti.

Do 70 procenata svih porodilja doživljava „bejbi bluz“, kratkotrajno emocionalno stanje koje ne ometa svakodnevne aktivnosti i ne zahteva medicinsku pomoć. Simptomi ovog emocionalnog stanja mogu uključivati plač bez razloga, razdražljivost, nemir i anksioznost. Ovi simptomi traju nedelju ili dve, i uglavnom prolaze bez lečenja.

Peripartalna depresija se razlikuje od „bejbi bluza“ po tome što je emocionalno i fizički iscrpljujuća, i može trajati mesecima ili više. Lečenje je važno i za majku i za dete.

(Photo by Sergiu Vălenaș on Unsplash)

Kako izgleda peripartalna depresija?

Simptomi peripartalne depresije:

  • Osećate se tužno ili imate depresivno raspoloženje
  • Gubitak interesovanja ili zadovoljstva u aktivnostima u kojima se nekada uživalo
  • Promene u apetitu
  • Problemi sa spavanjem (premalo ili previše spavanja)
  • Gubitak energije ili povećan umor
  • Telesni nemir, razdražljivost ili usporeni pokreti ili govor
  • Osećaj bezvrednosti ili krivice
  • Poteškoće u razmišljanju, koncentraciji ili donošenju odluka
  • Misli o smrti ili samoubistvu
  • Plakanje koje se teško kontroliše
  • Nedostatak interesovanja za dete, nedostatak doživljaja vezanosti za dete, ili doživljaj velike zabrinutosti za/oko bebe
  • Doživljaj neadekvatnosti u ulozi majke
  • Strah od povrede deteta ili sebe

Žena koja ima peripartalnu depresiju obično ima nekoliko ovih simptoma, a simptomi i njihova težina se mogu menjati. Ovi simptomi mogu dovesti do toga da se žene osećaju izolovano, krivo ili posramljeno. Da bi se postavila dijagnoza peripartalne depresije, simptomi moraju početi tokom trudnoće ili u roku od četiri nedelje nakon porođaja.

Mnoge žene sa peripartalnom depresijom takođe doživljavaju simptome anksioznosti. Iako se procene razlikuju, studija iz 2013. pokazala je da oko 16% žena iskusi anksiozni poremećaj tokom trudnoće, a oko 17% ga doživljava tokom postpartalnog perioda. Nakon porođaja, neke žene razvijaju intenzivnu anksioznost, ubrzan rad srca, osećaj predstojeće propasti i iracionalne strahove i opsesije. Osećaj krivice i okrivljavanje sebe kada stvari krenu naopako, i zabrinutost i osećaj panike bez dobrog razloga su znaci anksioznosti u peripartalnom periodu.

Trebalo bi da se obratite svom lekaru ako:

  • Simptomi traju duže od dve nedelje
  • Imate misli o samoubistvu ili povređivanju vašeg deteta
  • Depresivno raspoloženje se pogoršava
  • Imate problema sa svakodnevnim funkcionisanjem ili brigom o detetu

(Photo by Joey Thompson on Unsplash)

Ko je u riziku da oboli od peripartalne depresije?

Svaka trudnica ili porodilja može doživeti simptome peripartalne depresije ili drugog poremećaja raspoloženja. Žene su pod povećanim rizikom od depresije tokom ili nakon trudnoće ako su ranije iskusile (ili imaju porodičnu istoriju) depresiju ili druge poremećaje raspoloženja, ako doživljavaju posebno stresne životne događaje pored trudnoće, ili ako nemaju podršku porodice i prijatelja.

Istraživanja sugerišu da brze promene u polnim i hormonima stresa, i nivoima hormona štitne žlezde tokom trudnoće i nakon porođaja imaju snažan uticaj na raspoloženje i mogu doprineti peripartalnoj depresiji. Ostali faktori uključuju fizičke promene vezane za trudnoću, promene u odnosima i na poslu, brigu oko roditeljstva i nedostatak sna.

 

Tretman peripartalne depresije

Mnoge žene mogu patiti u tišini, odbacujući svoje teškoće kao normalan deo trudnoće i porođaja, i ne traže pomoć.

Ipak, lečenje depresije tokom trudnoće je neophodno. Veća svest i razumevanje mogu dovesti do boljih ishoda za žene i njihove bebe.

Kao i druge vrste depresije, peripartalna depresija se može lečiti psihoterapijom, lekovima, promenama u načinu života, podrškom iz okruženja ili kombinacijom svega toga.

Smernice Američkog društva psihologa (APA) za lečenje žena sa depresivnim poremećajem koje su trudne ili doje, preporučuju psihoterapiju bez lekova, kada su depresija ili anksioznost blage. Za žene sa umerenom ili teškom depresijom ili anksioznošću, antidepresive treba smatrati primarnim tretmanom.

Uz pravilan tretman, većina žena pronalazi olakšanje. Žene koje se leče od peripartalne depresije treba da nastave sa lečenjem čak i nakon što se osećaju bolje. Ako se lečenje prekine prerano, simptomi se mogu ponovo pojaviti.

(Photo by Liza Summer from Pexels)

Podrška okoline

Podrška porodice i prijatelja, pridruživanje grupama podrške zdrava ishrana i vežbanje, mogu biti od pomoći. Neophodan je odmor (spavajte kada vaša beba spava) i vreme za izlazak iz kuće ili druženje sa prijateljima.

Podrška partnera, porodice i prijatelja je veoma važna. Evo nekoliko predloga o tome kako bliske osobe mogu pomoći:

  1. Prepoznajte znakove. Naučite da prepoznate simptome depresije i anksioznosti i ako primetite simptome, savetujte majku da poseti lekara.
  2. Slušajte je. Dajte joj do znanja da želite da čujete njenu zabrinutost.
  3. Dajte joj podršku. Dajte joj do znanja da nije sama i da ste tu da pomognete. Pokušajte da ponudite pomoć u kućnim poslovima ili da čuvate bebu dok se odmara ili druži sa prijateljima.
  4. Ohrabrite ženu da potraži pomoć, ako je potrebna. Možda se oseća neprijatno i ne želi da traži pomoć. Ponudite joj da zakažete pregled kod psihijatraili sesiju kod psihoterapeuta, ili da budete u njenoj pratnji kada posećuje lekara ili terapeuta.

 

Reference:

  1. https://www.nimh.nih.gov/health/publications/perinatal-depression
  2. https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/postpartum-depression/symptoms-causes/syc-20376617
  3. Photo by Jenna Norman on Unsplash (naslovna fotografija)

 

 

 

 

 

Autor: Olivera Tripković

Defektolog i TA savetnik

0 komentara

Prosledi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Povezani članci

Zašto nas osećanja zbunjuju?

Zašto nas osećanja zbunjuju?

Veliki deo našeg iskustva čine emocionalne reakcije. Osećamo tugu povodom prekinutog odnosa, anksioznost povodom neizvesne budućnosti, bes prema napornom komšiji, krivicu povodom nepromišljeno...