loader image

Mobing

mar 21, 2021 | O životu | 0 Komentara

Naziv mobing je proistekao iz istraživanja Konrada Lorenca, čuvenog prirodnjaka, koji je opisao ponašanje nekih ptica i životinja koje se udruže protiv jednog člana, napadaju ga i izbace ga iz zajednice, a ponekad ga dovode i do smrti. Ovo ponašanje je pripisao instiktima ukorenjenim u borbi za opstanak. I ljudi imaju ovakve impulse, ali za razliku od životinja, po njegovom mišjenju, sposobni su da ih drže pod kontrolom.

Kasnije je švedski psihoterapeut Hajnc Lajman preuzeo ovaj termin da bi opisao istu vrstu ponašanja koju je uočio u radnoj sredini među zaposlenima. Otkrio je da su žrtve mobinga tramatizovane kao da su bile u ratu. Tokom istraživanja ovog oblika ponašanja na radnom mestu, primetio je da se često kao posledica mobinga javlja posttraumatski stresni poremećaj koji se često pogrešno dijagnostikuje. Nakon ovog otkrića, osnovao je kliniku za pružanje pomoći žrtvama mobinga u Švedskoj gde je uspešno lečio mnoge žrtve. Takođe je uvideo da se oko 15% samoubistava u Švedskoj može pripisati mobingu na radnom mestu. Po njegovom mišljenju, skoro svaki četvrti radnik tokom svog radnog veka bar jednom se nađe u ulozi mete mobinga i isto tako svaki zaposleni ima 25% verovatnoće da  doživi nekada tokom svoga radnog veka mobing.

Šta  je mobing?

Mobing je moderan termin za sistematsko psihološko maltretiranje, uznemiravanje ili psihološki teror u radnoj sredini. Ispoljava se u formi ponovljenog  destruktivnog ponašanja i nezdrave, neprijateljske komunikacije, kada jedna ili grupa osoba  ima cilj da ugrozi integritet druge osobe. Ovakav vid ponašanja ima sva obeležja nasilja. Jedna od najvažnijih karakteristika mobinga je nejednakost snaga izmedju onog koji vrši mobing i žrtve mobinga, i uverenje žrtve da neće moći da se zaštiti. 

Mobing nije isto što i svađe ili konflikti na radnom mestu, iako tako često  počinje. Daleko je ozbiljniji, radi se o korišćenju moći i često za krajnji cilj ima da zaposleni prisilno napusti svoj posao.

Mobing može da se javi među zaposlenima koji su na istom ili sličnom položaju na hijerarhijskog lestvici ili između pretpostavljenog i zaposlenog.

Žrtve mobinga i moberi

Svako može biti žrtva mobinga, bez obzira na pol, godine, rasu, stepen obrazovanja, fizički izgled i sl. Međutim postoje neki trendovi. Neka istraživanja ukazuju da se mobing najčešće dešava u radnim okruženjima sa lošom organizacijom i upravljanjem, gde ne postoji dobra komunikacija među zaposlenima.  Najčešće žrtve mobinga su osobe koje se previše trude na poslu, koje su visoko kvalifikovane i veoma sposobne. Takođe često su to senzitivne osobe, nižeg samopouzdanja, koje su  previše iskrene i savesne, sklone samokritici i preispitivanju sebe.

 Osobe koje sprovode mobing, moberi, često imaju neki od promećaja ličnosti, osećaju se suštinski nezadovoljno i nesigurno, pa to kompenzuju maltretiranjem drugih. Isto tako, zlostavljanje na radno mestu može da se desi iz zavisti, mržnje i nesposobnosti da se obavlja posao, pa se koriste različite manipulativne taktike okrivljavanje drugog kako bi se prikrila lična nesposobnost i odgovornost. Često na žrtvu projektuju krivicu, žrtva mobinga postaje zbunjena, ima teškoća da realistično percipira situaciju u kojoj se nalazi (pita se “da li ljudi zaista ovo mogu da rade”) i pošto sumnja u sebe, preuzima na sebe krivicu i  nekompetentnost za posao.

 Kako prepoznati mobing?

Jako je važno da na vreme prepoznamo mobing i preduzmemo korake kako bismo se zaštitili od njegovih štetnih posledica po naš psihofizički i poslovni integritet. Međutim, problem je što je često mobing latentan u praksi. Postepeno se kreira nezdrava radna atmosfera, kao dobra osnova za razvijanje različitih vidova zlostavljanja. Npr. normalno je da plate kasne, ne plaća se prekovremeni rad, upućuju se samo kritike, ali i ne pohvale na račun zaposlenog, odlazak na odmor se tretira kao neposvećenost poslu i sl.  Neki od najtipičnijih načina ovog psihološkog uznemiravanja na poslu su ponižavanje, isključivanje iz grupe, ogovaranje i širenje tračeva, zakidanje na zaradi, ugrožavanje zdravlja, zastrašivanje, pretnje, mešanje u privatni život, preterano kritikovanje, vikanje i vređanje, davanje nerealističnih rokova za izvšenje radnih zadataka, sakrivanje poslovnih inoformacija, umanjivanje sposobnosti zaposlenog i sl.

Uticaj mobinga na mentalno zdravlje

Iskustvo mobinga na radnom mestu ostavlja velike posledice po psihofizičko zdravlje zaposlenog koji je bio meta mobinga. Često žrtve mobinga ispoljavaju niz problema na emocionalnom, kognitivnom i ponašajnom planu: povlače se u sebe, izoluju se, osećaju krivicu, imaju problem sa promenjivim raspoloženjem, spavanjem i apetitom, imaju glavobolje, stomačne probleme, razvijaju disfunkcionalne obrasce razmišljanja (“ bezvredan sam, ništa ne umem da uradim kako treba”) razvijaju razne strahove, pate od paničnih napada, gube volju i motivaciju za radom, osećaju se bespomoćno i razdražljivo. Najčešće pate od poremećaja prilagođavanja, psiholoških trauma, posttraumatkog stresnog poremećaja, depresije, anksioznih i psihosomatskih poremećaja, alkoholizma i zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, a neke žrtve mogu čak razviti i kratke psihotične epizode. Takođe, porodični odnosi i svakodnevno funkcionisanje biva ozbiljno narušeno kod žrtve mobinga.

Kako se zaštititi od mobinga?

Mobing reflektuje negativne posledice kako na pojedinca, žrtvu mobinga, tako i na socijalno okruženje i radnu sredinu, te se s toga zahteva multidisciplinarni pristup u tretiranju ovog problema, sa psihološkog, pravnog i socijalnog aspekta. Veoma važan je rad na prevenciji i edukaciji o ovom fenomenu.

Žrtve mobinga su često u strahu da prijave mobing, najčeše zbog gubitka posla, te dugo vremena odlažu i izbegavaju da rešavaju ovaj problem. Vremenom, problem se samo uvećava u smislu razvijanja i održavanja emocionalnih poremećaja i povećavanja verovatnoće da dobiju ili daju otkaz.  

Ukoliko ste žrtva mobinga važno je da znate da u Srbiji postoji Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu, jedan deo toga zakona štiti vas od otkaza ukoliko prijavite da ste zlostavljani na radnom mestu. Zato budite hrabri i zaštitite se, stanite na put nasilju koje se vrši nad vama. Ako primetite da imate teškoća da izađete na kraj sa emocionalnim problemima, obratite se za pomoć stručnim licima, psihijatrima ili psihoterapeutima.

Autor: Aleksandra Stamenković

Psiholog i REBT psihoterapeut u edukaciji

0 komentara

Prosledi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Povezani članci

Zašto nas osećanja zbunjuju?

Zašto nas osećanja zbunjuju?

Veliki deo našeg iskustva čine emocionalne reakcije. Osećamo tugu povodom prekinutog odnosa, anksioznost povodom neizvesne budućnosti, bes prema napornom komšiji, krivicu povodom nepromišljeno...