loader image

Anksioznost u trudnoći

okt 11, 2022 | O životu | 0 Komentara

Anksioznost je samo jedno od mnogih osećanja koje trudnice doživljavaju.

Umerena količina novih strahova i briga je normalna i očekivana tokom ovog perioda promena. Ipak, ako osećate da ste jako anksiozni i ako vas anksioznost remeti u svakodnevnom funkcionisanju, može biti od pomoći da saznate više o tome šta je anksioznost, kako se može ispoljavati tokom trudnoće i šta vam može pomoći u borbi sa anksioznošću.

(Photo by RODNAE Productions on Pexels)

Šta je anksioznost?

Anksioznost je prirodan, normalan odgovor koji doživljavamo kada se osećamo nesigurno ili ugroženo. Možemo biti anksiozni povodom različitih „pretnji“ po bezbednost sebe i/ili naših najmilijih. Ponekad smo zabrinuti povodom nečega specifičnog (na primer, čekate rezultate dijagnostičkog testa), dok druge pretnje deluju nejasnije, kao opšti doživljaj da će se nešto loše dogoditi. Takođe, možemo iskusiti anksioznost povodom pretnje koju zamišljamo u svojoj glavi, odnosno zamišljanja nekog katastrofičnog scenarija (nesreća, bolest).

Neke trudnice se osećaju uznemireno ili krivo povodom osećanja anksioznosti ili panike, jer postoji pritisak okoline i sopstvena očekivanja da uživaju i budu srećne.

Kako doživljavamo anksioznost?

Anksioznost se doživljava i u telu i u umu, a odražava se i na naše ponašanje:

  • Na telesnom planu se javlja povećan broj otkucaja srca, bol u stomaku, osećaj stezanja u grudima i grlu, plitko disanje, gubitak apetita, otežano spavanje;
  • Um je preplavljen crnim mislima o budućnosti, zamišljanjima najgoreg scenarija, brigom koja ne može da se kontroliše;
  • Anksioznost nas “tera” na izbegavanje određenih situacija, aktivnosti, mesta ili ljudi, preteranu kontrolu, traženje od drugih da nas stalno uveravaju da će sve biti u redu, stalno proveravanje stvari, što su značajne i opterećujuće promene u ponašanju.

(Photo by Rafael Henrique on Pexels)

Šta su okidači za anksioznost tokom trudnoće?

Brige tokom trudnoće su univerzalne.

Možete se brinuti da li će dete biti rođeno zdravo, da li će trudnoća proteći bez komplikacija, samog porođaja, finansijskih problema usled dodatnog člana porodice, promena koje vaše telo trpi tokom same trudnoće ili odnosa sa partnerom, uticaja na vašu karijeru, životne planove i sl. Znači, spisak briga je neiscrpan.

Sve ove brige su sasvim normalne i prisutne su kod većine žena tokom trudnoće.

Za ljudska bića, određena količina anksioznosti ima zaštitnu funkciju – priprema nas da se suočimo sa nekom pretnjom. Ali hormonske promene u trudnoći, prethodni pobačaji, loša iskustva u ranijim trudnoćama i/ili poteškoće sa spavanjem mogu doprineti da anksioznost buduće majke bude pojačana i da joj značajno narušava kvalitet života.

Svaka žena može postati ili biti anksiozna tokom trudnoće, ali je veća verovatnoća ako ima porodičnu ili ličnu istoriju epizoda anksioznosti, panike ili depresije, ili je pod dodatnim stresom i pritiskom u tom životnom periodu.

(Photo by MART PRODUCTION on Pexels)

Anksioznosti i fobije specifične za trudnoću 

Ukoliko ste u drugom stanju, moguće je da se povremeno osećate uznemireno, zabrinuto ili se plašite porođaja. Ovo je vrlo uobičajeno. Trudnoća i porođaj su značajni životni događaji, i nemojte biti strogi prema sebi zbog ovih osećanja. Možda će vam pomoći razgovor sa drugim ženama koje su već majke, sa lekarom ili babicom, ali i priprema svih stvari koje su potrebne za porođaj i dolazak bebe kući.

Međutim, neke žene imaju toliki strah od trudnoće, da ne žele da prođu kroz to, čak i ako zaista žele da imaju dete.

Ozbiljan strah povodom samog čina porođaja takođe može uticati na njihovu odluku o tome kako da rode dete. Ovaj intenzivan strah se zove tokofobija.

Fobija od igle, takođe, može stvoriti probleme u trudnoći, jer može uzrokovati da neke žene izbegavaju važne testove.

(Photo by MART PRODUCTION on Pexels)

Nije redak ni posttraumatski stresni poremećaj, ako je žena imala prethodno traumatsko iskustvo na porođaju, ako je imala pobačaj ili je dete mrtvorođeno.

 Ako imate osećanje anksioznosti ili preterane brige povodom bilo čega što ima veze sa vašom trudnoćom ili što može uticati na vašu trudnoću, veoma je važno da razgovarate sa svojim lekarom i potražite pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje, da bi vam ovaj važan period prošao sa manje patnje.

Kada je vreme da se obratite za pomoć?

Ako ste zabrinuti ili neraspoloženi par dana, to nije razlog za paniku i hitno traženje pomoći. Ali, ako:

  • ste anksiozni većinu vremena, duže od dve nedelje;
  • imate anksioznost koja je praćena intenzivnim fizičkim simptomima, kao što je ubrzan rad srca, ubrzano disanje, znojenje, osećaj nesvestice, mučnina i dijareja;
  • imate napad/e panike;
  • imate neprijatne misli koje se stalno vraćaju i ne možete da ih kontrolišete;
  • primećujete da ponavljate određenu radnju (kao što je pranje, proveravanje, brojanje) da biste se osećali bolje;
  • toliko se plašite porođaja da ne želite da prođete kroz to;
  • toliko se plašite testova i pregleda da ih izbegavate i odlažete,

 vreme je da potražite pomoć.

Koji su simptomi anksioznih poremećaja tokom trudnoće?

Kada anksioznost traje većinu vremena, duže od dve nedelje, kada postane preplavljujuća i počne da ometa vaše svakodnevno funkcionisanje, odnose sa drugima ili radni učinak, može se klasifikovati kao anksiozni poremećaj.

Anksioznost se može pojaviti u bilo kom trenutku tokom trudnoće, ili se može pojaviti nakon porođaja. Perinatalna anksioznost je termin koji se koristi za anksioznost tokom trudnoće i nakon porođaja.

Najčešći simptomi anksioznosti su stalna zabrinutost, nemir, napetost mišića, razdražljivost, osećaj straha, nemogućnost koncentracije i poteškoće sa uspavljivanjem.

Čini se da je anksioznost najveća u prvom tromesečju, verovatno zbog hormonalnih promena.

Iako je normalno da ste zabrinuti za zdravlje vaše bebe, u nekim slučajevima ova briga postaje iscrpljujuća. Misli o zdravlju bebe mogu postati opsesivne (nametnute, neprijatne i ponavljajuće), čak i kada vas lekari razuveravaju. Brige se takođe mogu ispoljiti kao fizički simptomi, kao što su ubrzani rad srca, otežano disanje ili napadi panike. Ako je ovo prvi put da osećate visok nivo anksioznosti, to može biti zastrašujuće samo po sebi.

Napadi panike u trudnoći mogu se pojaviti vrlo brzo i bez očiglednog razloga. Simptomi mogu uključivati:

  • brze otkucaje srca;
  • osećanje straha da ćete poludeti ili umreti;
  • bol u grudima;
  • kratak dah;
  • vrtoglavicu;
  • znojenje;
  • nesvestica, podrhtavanje udova ili celog tela…

 Većina napada panike traje između 5 i 20 minuta. Oni mogu biti zastrašujući, ali nisu opasni nip o život, nip o zdravlje nerođenog deteta.

 Neke osobe, takođe, mogu razviti depresiju u trudnoći, povodom toga što su anksiozne.

(Photo by Matilda Wormwood on Pexels)

Koji su tretmani za anksioznost tokom trudnoće?

 

Na sreću, postoji mnogo tretmana koji mogu smanjiti anksioznost tokom trudnoće i pomoći vam da se osećate bolje.

Ako je anksioznost intenzivna i preplavljujuća, lekovi mogu biti opcija, o čemu će odlučivati lekar, psihijatar.

Svakako se savetuje psihoterapija, koja može značajno da pomogne i koju ne treba odlagati.

Šta još pomaže kod anksioznosti tokom trudnoće?

(Photo by Gustavo Fring on Pexels)

  • Bavite se redovno fizičkom aktivnošću. Generalno, bezbedno je baviti se fizičkom aktivnošću tokom trudnoće. Međutim, ako ste u opasnosti od prevremenog porođaja ili imate komplikacije u trudnoći, prvo se konsultujte sa svojim lekarom.
  • Pobrinite se da dobro spavate. Bilo da se radi o nekom ritualu opuštanja pre odlaska na spavanje, jastuku za trudnoću ili nekoliko noći u krevetu daleko od vašeg partnera koji hrče, sada je vreme da naučite šta dobro utiče na vaš san.
  • Pisanje o svojim brigama može vam pomoći da smislite potencijalna rešenja i omogućava vam da razmislite o svojim brigama.
  • Zakažite vreme za brigu. Često brinemo, jer ne želimo nešto da zaboravimo. Umesto da brinete celog dana, samo zapišite sve brige koje vam padnu na pamet i odložite bavljenje njima. Odvojite 30 minuta pred kraj dana, kada ćete se produktivno baviti brigama koje ste zapisali.
  • Joga, masaža, meditacija. Pronalaženje tehnika opuštanja koje vam odgovaraju će možda zahtevati malo eksperimentisanja – ali njihov pozitivni uticaj će se nastaviti čak i nakon što beba stigne.

Reference:

  1. https://www.health.harvard.edu/blog/how-can-you-manage-anxiety-during-pregnancy-202106252512
  2. https://www.healthline.com/health/pregnancy/anxiety-coping-tips#next-steps
  3. https://www.anxietycanada.com/articles/recognizing-anxiety-during-pregnancy/
  4. Photo by Amina Filkins on Pexels (naslovna fotografija)

Autor: Olivera Tripković

Defektolog i TA savetnik

0 komentara

Prosledi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Povezani članci

Zašto nas osećanja zbunjuju?

Zašto nas osećanja zbunjuju?

Veliki deo našeg iskustva čine emocionalne reakcije. Osećamo tugu povodom prekinutog odnosa, anksioznost povodom neizvesne budućnosti, bes prema napornom komšiji, krivicu povodom nepromišljeno...